Category: Blog

Your blog category

  • Mostovi Sarajeva: istorija i simbolika grada

    Mostovi Sarajeva: istorija i simbolika grada

    Sarajevo, grad smješten u dolini rijeke Miljacke, poznat je po bogatoj kulturnoj i historijskoj baštini,a njegovi mostovi predstavljaju ne samo infrastrukturne veze između obala, već i simbole različitih epoha, kulture i događaja koji su oblikovali grad.

    Historijski mostovi Sarajeva

    Jedan od najstarijih mostova je Kozija ćuprija, kameni most iz 16. stoljeća. Njegova elegantna lučna konstrukcija i legenda o pastiru i njegovim kozama čine ga simbolom tradicije i dugovječnosti.

    Slično tome, Šeher-Ćehajina ćuprija, izgrađena krajem 16. stoljeća, višekratno je obnavljana nakon poplava i danas je zaštićeni spomenik osmanske arhitekture.

    Careva ćuprija, poznata i kao Carev most, jedan je od najstarijih mostova u Sarajevu, prvobitno drveni, a kasnije rekonstruisan u kamen i betonsku konstrukciju. Njegova historijska važnost odražava razvoj grada kroz različite vladavine, od osmanske do austro-ugarske.

    Latinska ćuprija je most koji je svojim imenom označavao obalu naseljenu katoličkom zajednicom, a povijesno je poznat i po atentatu na nadvojvodu Franza Ferdinanda 1914. godine, događaju koji je zauvijek promijenio tok svjetske historije.

    Sarajevski most Drvenija je izgrađen 1898. godine za vrijeme Austro-Ugarske. Iako je konstrukcija betonska, most je poznat po karakterističnim drvenim ogradama koje podsjećaju na starije drvene mostove. Smješten je u blizini gimnazija i fakulteta, te je popularan kao pješački i saobraćajni most. Tokom godina je nekoliko puta obnavljan kako bi sačuvao sigurnost i historijski izgled.

    Ćumurija je historijski most u Sarajevu preko rijeke Miljacke, prvobitno izgrađen u 16. stoljeću. Ime je dobio po drvenom uglju (“ćumuru”) koji su sabljari iz obližnjih radionica koristili. Tokom stoljeća, most je više puta rekonstruisan – od drvenog, preko željeznog, do savremenog mosta sa modernom rasvjetom. Ćumurija je danas simbol historije, zanatske tradicije i kulturnog naslijeđa Sarajeva, popularna i kao turistička tačka.

    Čobanija ćuprija je historijski most preko Miljacke u Sarajevu, prvobitno drveni, izgrađen sredinom 16. stoljeća. Tokom austro-ugarske uprave (1887.) zamijenjen je željeznom konstrukcijom. Most je više puta obnavljan, naročito nakon ratnih oštećenja, i danas služi kao važna saobraćajna veza, ali i simbol dugovječnosti i historijske baštine grada.

    Ajfelov most je most na Skenderiji, koji povezuje dvije obale rijeke Miljacke, izgrađen krajem 19. stoljeća. Urbana legenda je da je most napravljen prema projektu Gustava Eiffela, tvorca Ajfelove kule u Parizu. Most je izrađen od čelika i predstavlja primjer austro-ugarske industrijske arhitekture u Sarajevu. Danas je očuvan kao historijski spomenik i simbol tehničke inovacije svog vremena.

    Simbolički mostovi

    Most Suade i Olge ima posebno emotivno značenje za Sarajlije. Nekada se zvao Vrbnanja, a preimenovan je u čast prvih žrtava opsade grada i simbolizira mir i sjećanje.

    Moderni most Festina lente, sa svojim neobičnim petljastim dizajnom, podsjeća prolaznike na poruku usporavanja i uživanja u životu, povezujući kulturu, umjetnost i svakodnevicu.

    Još jedan značajan most je Most na Malti, Izgrađen sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Most je preživio ratna oštećenja i danas je moderan spoj funkcionalnosti i simbolike grada koji se neprestano obnavlja i prilagođava novim vremenima.

    Zaključak

    Sarajevski mostovi nisu samo infrastrukturni objekti; oni su simboli epoha, događaja i ljudi koji su oblikovali grad. Od osmanskih kamenih ćuprija do modernih pješačkih mostova, svaki most priča svoju priču o tradiciji, stradanjima i obnovi. Mostovi Sarajeva povezuju obale Miljacke, ali i ljude, kulture i sjećanja, čineći grad ne samo funkcionalno, nego i simbolički bogatim prostorom.

  • Tržište rada glavnog grada: stanje i budući pravci razvoja

    Tržište rada glavnog grada: stanje i budući pravci razvoja

    Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine ekonomsko je središte zemlje i kantona s najvećim brojem zaposlenih, ali i pored toga situacija na tržištu rada u gradu je složena i višeslojna, sa pozitivnim trendovima, ali i značajnim izazovima koji zahtijevaju sistemska rješenja.

    Trenutno stanje zapošljavanja

    Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo, broj registrovanih nezaposlenih krajem 2023. godine iznosio je 53.062, što odgovara stopi nezaposlenosti od 24,9%.

    Iako je stopa zaposlenosti u Kantonu Sarajevo znatno veća nego u ostatku bosanskoheregovačkog entiteta Federacija BiH, ona i dalje postoji značajan broj dugotrajno nezaposlenih, posebno u nekim općinama kao što je Trnovo, gdje stopa nezaposlenosti prelazi 50%.

    Struktura nezaposlenih pokazuje da najviše problema imaju osobe sa srednjom stručnom spremom, kvalifikovani i nekvalifikovani radnici. Dugotrajna nezaposlenost je izražena: više od polovice nezaposlenih (57,5%) traži posao više od tri godine, što dovodi do gubitka vještina, smanjenja motivacije i socijalne izolacije.

    Zaposlenost u Kantonu Sarajevo

    Kanton Sarajevo ima značajan broj zaposlenih: krajem 2023. godine bilo je 159.636 zaposlenih. Ova brojka pokazuje da je grad glavni privredni centar u zemlji, s višim stepenom zaposlenosti nego u prosjeku entiteta Federacija BiH.

    Ipak, razvojna strategija Kantona Sarajevo ukazuje na problem neusklađenosti obrazovanja i potreba privrede — određena zanimanja su prezasićena, dok postoji deficit kvalifikovanih kadrova u sektorima poput IT-a, zdravstva i građevinarstva.

    Širi kontekst i trendovi

    U drugom kvartalu 2025. godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ekonomsku aktivnost ima tek 49,4% radno sposobnih, dok stopa zaposlenosti iznosi 42,3%, a udio nezaposlenih među aktivnima 14,5%. Istovremeno, Bosna i Hercegovina bilježi pad broja registrovanih nezaposlenih — na kraju 2024. godine bilo ih je 320.696, što predstavlja godišnji pad od oko 6,64%.

    Ovi podaci pokazuju djelomično pozitivne trendove, ali i ukazuju na veliki neiskorišten potencijal radne snage. Polovina radno sposobnih građana u entitetu Federacija BiH nije ekonomski aktivna, što predstavlja izazov za dugoročni razvoj tržišta rada.

    Izazovi tržišta rada u Sarajevu

    1. Dugotrajna nezaposlenost – veliki broj osoba traži posao godinama, što negativno utiče na motivaciju i zapošljivost.
    2. Neusklađenost obrazovanja i tržišta rada – određeni sektori imaju višak radne snage, dok u drugim sektorima vlada deficit kvalifikovanih kadrova.
    3. Neaktivnost radne snage – skoro polovina radno sposobnih građana nije ni u radnoj snazi, što znači da veliki dio potencijala ostaje neiskorišten.
    4. Dobna i rodna neravnoteža – mladi (15–24) i starije osobe (45+) su posebno ugrožene, te zahtijevaju ciljane programe zapošljavanja.
    5. Plate i uslovi rada – niske plate i nesigurni ugovori otežavaju stabilno zapošljavanje i motivaciju za tržište rada.

    Perspektive i preporuke

    Za poboljšanje situacije na tržištu rada u Sarajevu potrebni su aktivacijski programi – posebni programi za dugotrajno nezaposlene i mlade, kako bi se smanjila dugotrajna nezaposlenost; obrazovna reforma – usklađivanje školskih i fakultetskih programa s potrebama tržišta rada, posebno u sektorima sa deficitom kvalifikovanih kadrova; podrška malim i srednjim preduzećima – stimuliranje privatnog sektora kroz porezne olakšice, subvencije i jednostavnije procedure; ciljana politika zapošljavanja – fokus na ranjive grupe (mladi, stariji, osobe s invaliditetom); monitoring i analiza tržišta rada – praćenje trendova, zapošljavanja i potreba poslodavaca kako bi politike bile fleksibilne i efektivne.

    Sarajevo je ekonomski centar Bosne i Hercegovine, s većim stepenom zaposlenosti nego ostatak entiteta Federacija BiH, ali i s višom stopom registrovane nezaposlenosti i značajnim izazovima. Dugotrajna nezaposlenost, neusklađenost obrazovanja i potreba tržišta rada, te neaktivnost radno sposobnih predstavljaju ključne prepreke.

    Ukoliko se provode sistemske i ciljane mjere, moguće je smanjiti nezaposlenost, povećati zaposlenost i stvoriti bolje uvjete za rast ekonomije i socijalnu stabilnost.

    Perspektiva Sarajeva je razvoj inkluzivnog i fleksibilnog tržišta rada koje će koristiti i građanima, i privredi, te potaknuti dugoročni ekonomski razvoj.

  • Bazeni u Sarajevu: stanje, izazovi i perspektive

    Bazeni u Sarajevu: stanje, izazovi i perspektive

    Glavni grad Bosne i Hercegovine ima dugu tradiciju plivanja i sportskih aktivnosti na vodi.

    Sarajevska javna kupališta i bazeni kroz decenije su služili kako profesionalnim sportistima, tako i rekreativcima, od djece do odraslih. Danas je situacija sa bazenima u Sarajevu kombinacija dobro održavanih objekata, novih investicija i izazova u održavanju higijenskih standarda.

    Bazeni u Sarajevu

    Sarajevo danas ima četiri aktivna javna bazena. To su Olimpijski bazen Otoka, bazen na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja (popularni DIF), te otvoreni bazen na Dobrinji.

    Olimpijski bazen Otoka

    Centralni zatvoreni bazen u Sarajevu, sa bazenom dimenzija 50 × 25 m i 10 traka, u skladu sa FINA standardima, pored glavnog bazena, u kompleksu je i manji bazen za učenje i rekreativno plivanje. Objekt je namijenjen kako profesionalnim sportistima, tako i rekreativcima, školama plivanja i vodenim aktivnostima.

    Bazeni na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja

    Bazen na DIF-u

    U maju 2025. godine Fakultet sporta i tjelesnog odgoja otvorio je zatvoreni bazenski kompleks, u koji je uloženo oko 4,7 miliona KM. Bazen, čija je izgradnja počela još prije dvije decenije, konačno je na raspolaganju građanima, djeci i sportistima.

    Bazen KSC Vogošća

    Bazen KSC Vogošća

    Bazenu sklopu Javne ustanove Kulturno sportski centar Vogošća dimenzija je 25 x 12,5 m, s dubinom plivališta  od 140 cm, do 180 cm. Bazhen posjeduje svlačionice, tuš kabine, svlačionice za osobe sa invaliditetom i poteškoćama u razvoju. Prostor je pokriven video nadzorom.

    Otvoreni bazeni Dobrinja

    Otvoreni bazeni Dobrinja

    Otvoreni bazen „Dobrinja“ je popularan među Sarajlijama tokom ljetnih mjeseci. Termalna rivijera Ilidža nudi bazene sa toboganima, masažnim ležajevima i drugim vodenim atrakcijama, čime predstavlja i turističku ponudu.

    Termalna rivijera Ilidža

    Bazen sa termalnom vodom na Ilidži

    Termalna rivijera Ilidža je vrlo dobro mjesto za opuštanje u Sarajevu — kombinuje ljekovitu termalnu vodu sa zabavnim i rekreativnim sadržajima. Idealno je za one koji žele bijeg od gradske vreve, ali i za one koji traže zdravstvene benefite.

    Higijenski standardi i zdravstveni nadzor

    Kantonalna inspekcija redovno provodi sanitarni nadzor, posebno u ljetnim mjesecima, prateći kvalitet vode, čišćenje, dezinfekciju i tehničko stanje objekata.

    Održavanje higijene i sanitarnih standarda ostaje prioritet, jer kontinuirana kontrola omogućava sigurno korištenje bazena od strane građana svih uzrasta.

    Izazovi i perspektive

    Treba napomenuti da postoje idejni projekti za izgradnju novih bazena u drugim dijelovima grada, uključujući obnovu odnosno ponovnu izgradnju uništenog bazena na Bentbaši.

    Potrebno je kontinuirano održavanje postojećih objekata kako bi higijenski standardi bili zadovoljeni. Planovi za nove bazene zahtijevaju ne samo izgradnju, već i dugoročno održavanje i finansijsku održivost. Izazovi uključuju i upravljanje velikim brojem korisnika tokom ljetnih mjeseci, posebno na otvorenim bazenima, kao i usklađivanje kapaciteta sa urbanističkim planom grada.

    Bazeni u Sarajevu predstavljaju važan segment sportskog i rekreativnog života grada. Od Olimpijskog bazena Otoka, preko ljetnih i termalnih bazena, do novih zatvorenih kompleksa, infrastruktura se modernizira i prilagođava potrebama građana.

    Kontinuirana kontrola higijenskih standarda, ulaganja u nove objekte i razvoj sportske infrastrukture čine Sarajevo gradom u kojem plivanje i sportske aktivnosti na vodi postaju sve dostupnije i sigurnije.

    U budućnosti, očekuje se dalji razvoj i modernizacija bazena, što će pozitivno uticati na javno zdravlje, rekreaciju, turizam i kvalitet života građana Sarajeva.

  • Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica: Novi korak u javnom prijevozu Sarajeva

    Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica: Novi korak u javnom prijevozu Sarajeva

    Sarajevo je grad sa bogatom tradicijom tramvajskog prijevoza, koji datira još od 1885. godine kada je puštena u rad prva tramvajska linija.

    Austrougarska vlast, prije nego o uradi u Beču ili Pešti, odlučila je “konjsku željeznicu” – kako se tada nazivao tramvaj,najprije isprobati u Sarajevu. Tako se u ljeto 1884. godine počelo sa prekopavanjem ulica i polaganjem tramvajskih šina za prvi tramvaj na Balkanu i u srednjoj Evropi.

    Prva tramvajska pruga u Sarajevu bila je duga nešto više od tri kilometra. Kretala je od današnjeg Ekonomskog fakulteta, pružala se Ferhadijom i dalje današnjom ulicom Maršala Tita, preko Marijin dvora, završavajući na željezničkoj stanici.

    Prvi sarajevski tramvaj

    Prvi tramvaj je zvanično počeo s radom 1. januara 1885. godine u 10 sati. Premijerna vožnja, kojom je upravljao prvi sarajevski “tramvajdžija” Johan Hanke, trajala je 13 minuta i odvezena je “glatko, čisto, nečujno, kao na dlanu”.

    Vremenom je tramvajska pruga produžena na obje strane do Baščaršije odnosno Ilidže, da bi na kraju bila spojena i postala kružna.

    Nakon gotovo šest decenija, modernizacija i proširenje tramvajske mreže postali su ključni prioriteti za poboljšanje mobilnosti i kvaliteta života u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Jedan od najvažnijih projekata u ovoj oblasti postala je izgradnja tramvajske pruge koja povezuje Ilidžu i Hrasnicu.

    Historijat i značaj projekta

    Prva ideja o proširenju tramvajske mreže do Hrasnice datira s početka 21. vijeka, ali tek u posljednjih nekoliko godina projekt je dobio konkretnu podršku kantonalnih vlasti.

    Ovo će biti prvo značajno proširenje tramvajske mreže u Sarajevu od 1962. godine, kada su otvorene ranije pruge koje su povezivale centralni dio grada s predgrađima.

    Projekt pruge Ilidža – Hrasnica ima za cilj ne samo unaprijediti javni prijevoz, nego i smanjiti saobraćajne gužve, povećati sigurnost i poboljšati kvalitet života građana predgrađa.

    Tehnički detalji

    Po okončanju radova, koji podrazumijevaju postavljanje šina, stubova i kontaktne mreže, izgradnja odvodnih kolektora i radovi na armirano-betonskim pločama, ukupna dužina pruge će biti oko 13 kilometara sa 20 tramvajskih stanica, raspoređenih tako da omoguće lak pristup stanovnicima Hrasnice, Butmira i Sokolović kolonije. Pruga će radi efikasnosti kruženja tramvaja imati dvije okretnice, jedna u Hrasnici i jedna na Ilidži.

    Finansiranje i izvođači radova

    Projekat je finansiran kreditom od 25 miliona eura Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Skupština Kantona Sarajevo je formalno odobrila zaduženje, potvrđujući značaj ovog projekta za urbani razvoj i javni prijevoz. Radove izvodi turski konzorcijum firmi Yapi Merkezi Insaat ve Sanayi i Yapiray Demiryolu Insaat Sistemleri, koji su zaduženi za izgradnju kompletne infrastrukture.

    Rokovi i dinamika radova

    Prema izjavama nadležnih ministara i izvođača, planirano je da pruga bude završena do kraja 2025. godine, s glavnim radovima predviđenim u periodu od 18 mjeseci. Trenutno se postavljaju šine, stubovi i kontaktna mreža, dok se paralelno izvode radovi na odvodima i infrastrukturnim objektima.

    Nabavka novih tramvaja

    U sklopu projekta, Sarajevo planira nabavku još 10 novih niskopodnih tramvaja, koji će imati klimatizaciju, Wi-Fi, USB priključke i bolju pristupačnost za osobe s invaliditetom, čime će se unaprijediti i iskustvo putnika, ali i operativna efikasnost tramvajske mreže.

    Prednosti i koristi projekta

    Direktna veza Hrasnice i predgrađa sa Ilidžom i centralnim dijelom grada znači povećanu povezanost i smanjenje saobraćajnih gužvi koje su jedan od najvećih problema u gradu na Miljacki. s obzirom .

    Poboljšana infrastruktura će podstaknuti razvoj nekretnina i povećati kvalitet života u naseljima uz trasu, a tramvaji su ekološki prihvatljiviji oblik javnog prijevoza u odnosu na individualna vozila, smanjujući emisiju CO2 i buku.

    Izazovi i rizici

    Iako projekt nosi mnoge koristi, postoje i izazovi poput toga što je projekat skup i zavisi od pravilnog upravljanja kreditom i budžetom. Treba imati na umu da kompleksnost radova, uključujući postavljanje šina, odvodnju i preseljenje dijela stanovništva, može dovesti do realnog kašnjenja radova.

    Izgradnja tramvajske pruge Ilidža – Hrasnica

    Tramvajska pruga Ilidža – Hrasnica predstavlja jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u Sarajevu u posljednjim decenijama. Kada bude završena, stanovnici Hrasnice, Butmira i Sokolović Kolonije dobiće brzu, modernu i pouzdanu liniju javnog prijevoza, što će poboljšati mobilnost, smanjiti saobraćajne gužve i unaprijediti kvalitet života.

    Ovaj projekt je primjer kako ulaganja u javni prijevoz mogu imati višestruke koristi – od ekoloških, preko urbanističkih, do socijalnih. Uz pravilno planiranje i implementaciju, tramvajska pruga do Hrasnice mogla bi postati simbol modernizacije sarajevskog javnog prijevoza i uzor za buduće projekte u Bosni i Hercegovini.

  • Migranti i trgovina ljudima u Sarajevu: problem koji traži sistemsko rješenje

    Migranti i trgovina ljudima u Sarajevu: problem koji traži sistemsko rješenje

    Bosna i Hercegovina je važna tranzitna ruta za migrante koji pokušavaju doći do zemalja Evropske unije.

    Iako su smještajni kapaciteti u centrima za migrante djelomično popunjeni, mnogi migranti ostaju izvan formalnog sistema i izloženi su riziku eksploatacije.

    Trenutno stanje

    U Bosni i Hercegovini trenutno je smješteno oko 1.700 migranata, dok ukupni kapaciteti prihvatnih centara premašuju 4.500 mjesta.

    Migranti često zavise od krijumčarskih mreža koje kontrolišu njihovo kretanje i destinacije.

    Djeca migranti su posebno ranjiva kategorija. U prvoj polovini 2025. u Sarajevu je zatečeno više od 60 djece u prosjačenju.

    Rizici trgovine ljudima

    Migranti su izloženi prisilnom radu, seksualnoj eksploataciji i drugim oblicima zloupotrebe.

    Skorašnje policijske akcije u Sarajevu i okolini rezultirale su hapšenjem krijumčarskih grupa koje su iskorištavale migrante i maloljetnike.

    Krijumčarske mreže često su uzajamna konkurencija, što povećava nasilje i nesigurnost.

    Mjere i podrška

    Ujedinjene nacije (UN), Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i Vijeće Evrope apeliraju na sistemske mjere zaštite migranata i žrtava trgovine ljudima.

    Kantonalne vlasti i nevladine organizacije rade na smještaju, psihosocijalnoj podršci i zaštiti prava migranata.

    Potrebna je bolja koordinacija međunarodnih i lokalnih institucija kako bi se spriječila eksploatacija i osigurala sigurna migracija.

    Migrantska kriza u Bosni i Hercegovini nije samo humanitarno pitanje, već sigurnosni i socijalni izazov. Zaštita ranjivih grupa, posebno djece, te suzbijanje krijumčarenja i trgovine ljudima zahtijevaju sistemski, koordinirani odgovor vlasti i međunarodnih organizacija.

  • Letu Štuke: Sarajevo kroz muziku, emocije i društvene poruke

    Letu Štuke: Sarajevo kroz muziku, emocije i društvene poruke

    Letu Štuke je sarajevski bend koji već više od dvije decenije oblikuje muzičku scenu Bosne i Hercegovine i regiona.

    Popularne Štuke su osnovane početkom 2000-ih, a frontmen i glavni autor Dino Šaran, poznat je po emotivnim tekstovima koji spajaju lično preikspitivanje sa društvenim refleksijama.

    Bend je kroz godine postao simbol melanholične pop-rock alternative, s jedinstvenim pristupom koji spaja kvalitetnu produkciju, angažovane tekstove i prepoznatljiv muzički identitet.

    Rezultat entuzijazma

    Letu Štuke su nastali u Sarajevu kao rezultat entuzijazma grupe mladih muzičara koji su željeli artikulisati svoje osjećaje i pogled na društvo kroz muziku. Osnovnu postavu čine: Dino Šaran – vokal i gitara, frontmen i autor većine tekstova; Dejan Ostojić – bas gitara; Emir Jugo – gitara; Bojan Ahac – klavijature; Nedžad Mulaomerović – bubnjevi i udaraljke.

    Spiritus movens Štuka, Dino Šaran također je poznat po pisanju muzike za druge izvođače, a značajn je i njegov angažman na komponovanju za televizijske sadržaje, što dodatno potvrđuje njegov status jednog od ključnih autora regionalne muzičke scene.

    Diskografija i muzički doprinos

    Štuke svoju karijeru započinju snimanjem demo materijala 2004. godine, a već godinu dana kasnije potpisuju ugovor sa izdavačkom kućom Menart iz Zagreba.

    Prvi album, „Letu Štuke“ (2005), sniman je u Sarajevu, miksan u Amsterdamu, a produkciju je na sebe preuzeo prijatelj i stalni saradnik benda Đani Pervan. Album je odmah zabilježio značajan uspjeh i postavio bend kao jedan od najzanimljivijih novih aktera na sceni.

    Svoj jedinstveni i prepoznatljivi zvuk nastavljaju graditi i razvijati i na izdanjima koja su uslijedila, a to su albumi:

    • Proteini i ugljikohidrati (2008) – album koji spaja pop i alternativni rock sa urbanim lirskim temama
    • Brojevi računa (2011) – introspektivniji rad sa društveno angažovanim temama
    • Topla voda (2018) – zreliji zvuk kroz kombinaciju akustičnih i elektronskih elemenata

    Hitovi poput „Mjesto za dvoje“, „Minimalizam“, „Tesla“, „Šutiš“ kao i duet „Sunce“ sa Darkom Rundekom ostaju uklesani u pamćenju njihovih ljubitelja i predstavljaju ključne pjesme aktuelne sarajevske muzičke scene.

    Društveni angažman i stil

    Letu Štuke su poznati po angažovanim tekstovima, koji često tematiziraju postratnu Bosnu i Hercegovinu i okolinu, ljubav, egzistencijalna pitanja i društvene fenomene. Njihov pristup spaja prepoznatljivu preispuitujuću emociju s kritičkim pogledom na društvo, što ih čini relevantnim ne samo u muzičkom, nego i u kulturnom i društvenom smislu. Estetski, bend kombinuje melodičan pop-rock sa elementima elektronike, često stvarajući atmosferične aranžmane koji adekvatno podupiru poruke tekstova.

    Najnovije vijesti i budući planovi

    Letu Štuke se u novembru 2025. godine javljaju s novim singlom „Ljudska prava“, što je ujedno i najava njihovog petog studijskog albuma. Pjesma je snimljena u sarajevskom studiju 5D, za produkciju je bio zadužen Alan Omerović, dok je prigodan video priredio Tarik Bičo. Singl „Ljudska prava“ nosi jasnu društvenu poruku i bavi se savremenim vrijednostima, empatijom i kritikom društvenih normi.

    Sa Štukama u Novu godinu

    Na svojim nastupima Štuke kombinuju svoje hitove sa novim pjesmama, a od recentnih najava izdvajamo njihov nastup u Sarajevu 1. januara 2026. godine, u sklopu novogodišnjeg programa: Koncert će biti besplatan i otvoren za sve posjetioce.

    Simbol identiteta

    Letu Štuke su simbol sarajevskog muzičkog identiteta, a s obzirom da su vrlo prisutni i van granica Bosne i Hercegovine, njihov muzički doprinos cijelom regionu je višestruk.

    Oni povezuju generacije i kroz muziku komuniciraju vrijednosti koje nadilaze lokalni kontekst, istovremeno čuvajući dušu sarajevske muzičke i urbane kulture.

    Njihova karijera pokazuje kako bend može ostati relevantan i kroz društveno odgovornu muziku, održavajući kontakt s publikom, ali i kritički promišljajući svijet oko sebe.

  • Psi lutalice u Sarajevu: Problem koji zahtijeva sistemsko rješenje

    Psi lutalice u Sarajevu: Problem koji zahtijeva sistemsko rješenje

    Procjenjuje se da na ulicama kantona trenutno živi nekoliko hiljada pasa.

    Iako se situacija u posljednjih nekoliko godina poboljšala zahvaljujući sterilizacijskim kampanjama i radu nevladinih organizacija, Sarajevo i dalje ima značajan broj pasa lutalica.

    Šta se radi da se problem smanji

    Nevladine organizacije poput Dogs Trust i Andjeo Sarajevo provode sterilizaciju, vakcinaciju i udomljavanje pasa, dok Kanton Sarajevo gradi novi azil u Prači, koji bi trebao povećati kapacitet zbrinjavanja napuštenih pasa. Komunalne službe uklanjaju lutalice sa ulica, ali kapacitet veterinarskih objekata još uvijek nije dovoljan.

    Glavni izazovi

    S obzirom na stalno prisutne probleme sa sigurnošću u naseljima, posebno u blizini škola i javnih prostora, za trajno rješavanje na putu stoje nedostatak adekvatnih kapaciteta azila i prihvatnih centara, nekontrolisano razmnožavanje pasa zbog napuštanja i neodgovornog vlasništva.

    Moguća rješenja

    Potrebno je provesti i sistematske sterilizaciju i registraciju pasa, izvršiti stručnu edukaciju građana o odgovornom vlasništvu kućnih ljubimaca, te uspostaviti snažniju saradnja lokalnih vlasti i nevladinih organizacija.

    Psi lutalice u Sarajevu predstavljaju višedimenzionalni problem — humanitarni, sigurnosni i javnozdravstveni. Iako kampanje i inicijative daju trenutne rezultate, dugoročno rješenje zahtijeva koordinisani, sistemski pristup.

  • Droga u Sarajevu: Organizovani kriminal i javnozdravstveni izazovi

    Droga u Sarajevu: Organizovani kriminal i javnozdravstveni izazovi

    Sarajevo se, kao i ostatak Bosne i Hercegovine, suočava sa rastućim problemom narkotika,a situacija obuhvata međunarodno krijumčarenje, lokalnu distribuciju i sve veće zdravstvene i društvene rizike.

    Organizovani kriminal i međunarodne mreže

    Nedavne akcije policije razotkrile su transnacionalne kriminalne grupe koje krijumčare kokain, marihuanu i sintetičke droge. Tokom operacija zaplijenjeno je stotine kilograma narkotika, a uhapšeno je više osumnjičenih, uključujući i pojedince povezane sa korupcijom unutar političkog sistema.

    Lokalna proizvodnja i distribucija

    U Sarajevu su otkrivene laboratorije za proizvodnju amfetamina i sintetičkih droga, što pokazuje sofisticiraniju lokalnu proizvodnju. Policijske akcije ciljaju kako kriminalne mreže, tako i manje distributere, čime se pokušava smanjiti dostupnost droga u gradu.

    Zdravstveni i socijalni rizici

    Upotreba droga predstavlja ozbiljan javnozdravstveni izazov. Dugoročna zloupotreba dovodi do respiratornih, kardiovaskularnih i mentalnih problema. Osobe u rizičnim grupama, uključujući mlade i ranjive zajednice, posebno su ugrožene, dok kapaciteti za tretman zavisnika ostaju ograničeni.

    Potrebne mjere

    Kako bi se unaprijedilo stanje koje sobom nosi zloupotreba droga potrebne su kontinuirane akcije policije i međunarodna saradnja, zatim jačanje prevencije i edukacije mladih uz značajno povećanje kapaciteta za rehabilitaciju i podršku zavisnicima, te suočavanje sa problemom transnacionalnih kriminalnih mreža.

    Droga u Sarajevu nije samo problem kriminala, već i javnog zdravlja. Efikasna borba zahtijeva kombinaciju preventivnih mjera, pravosudnih akcija i međunarodne saradnje. Samo sveobuhvatan pristup može smanjiti dostupnost droga i zaštititi građane.

  • Domovi zdravlja u Sarajevu: Nedostatak kadra, veliki pritisak i potreba za reformama

    Domovi zdravlja u Sarajevu: Nedostatak kadra, veliki pritisak i potreba za reformama

    Domovi zdravlja u Kantonu Sarajevo konstantno se suočavaju s velikim pritiscima, izazovima i strukturnim problemima koji direktno utiču na kvalitet primarne zdravstvene zaštite.

    Iako mreža ambulanti broji gotovo stotinu lokaliteta i deset organizacionih jedinica, sistem Domoka zdravlja u Sarajevu je opterećen hroničnim nedostatkom kadra, povećanim brojem pacijenata i zastarjelom infrastrukturom.

    Ogroman pritisak i visoka opterećenost ljekara

    Prema podacima JU Dom zdravlja KS, u jednoj sedmici evidentirano je i do 78.000 posjeta pacijenata, što jasno pokazuje obim pritiska na primarnu zdravstvenu zaštitu. Broj dnevnih pregleda po ljekaru u pojedinim ambulantama prelazi 60 pacijenata po smjeni, posebno u periodima sezonskih viroza i respiratornih infekcija.

    Nedostatak porodičnih ljekara i specijalista

    Jedan od najvećih problema ostaje manjak zdravstvenog kadra. U sistemu nedostaje više desetina porodičnih ljekara, dok je broj specijalista poput pulmologa i drugih stručnih profila nedovoljan za potrebe grada koji ima gotovo pola miliona stanovnika. Dio ljekara odlazi u penziju ili na specijalizacije, a novi kadar ne dolazi dovoljno brzo.

    Organizacioni i kadrovski problemi

    Revizije i analize pokazale su da postoje ozbiljne neusklađenosti između sistematizacije radnih mjesta i stvarnih potreba na terenu. Određeni timovi imaju preveliki broj pacijenata, dok su drugi nedovoljno popunjeni. Pojedine općine već godinama pozivaju na decentralizaciju upravljanja domovima zdravlja kako bi lokalni nivo vlasti efikasnije organizovao primarnu zdravstvenu zaštitu.

    Oprema i infrastruktura

    Iako su nabavke medicinske i zaštitne opreme poboljšane u posljednjim godinama, pojedine ambulante još uvijek rade u objektima koji zahtijevaju obnovu ili dodatna ulaganja. Stariji domovi zdravlja trpe posljedice višedecenijskog nedostatka sistemske modernizacije.

    Planovi i potrebne mjere

    U cilju rasterećenja sistema, potrebno je zapošljavanje novih doktora porodične medicine i određenog broja specijalista. Pojedine općine traže povećanje broja timova i bolji raspored kadra, kako bi se smanjile gužve u ambulantama i poboljšao pristup pacijentima.

    Primarna zdravstvena zaštita u Sarajevu nalazi se u situaciji u kojoj kvalitet i dostupnost usluga zavise od toga koliko brzo i efikasno će se riješiti ključni problemi: nedostatak kadra, preopterećene ambulante i potreba za modernizacijom. Domovi zdravlja i dalje pružaju širok spektar usluga, ali bez sistemskih promjena teško mogu odgovoriti na rastuće potrebe stanovništva.

  • Studentski domovi u Sarajevu: Tradicija, izazovi i savremene kontroverze

    Studentski domovi u Sarajevu: Tradicija, izazovi i savremene kontroverze

    Studentski domovi u Sarajevu decenijama predstavljaju ključno uporište studentskog života, nudeći smještaj i podršku hiljadama mladih koji dolaze studirati na Univerzitet u Sarajevu.

    Pod upravom Javne ustanove Studentski centar Sarajevo, domovi Bjelave i Nedžarići čine najveći sistem studentskog smještaja u Bosni i Hercegovini.

    Studentski dom Bjelave – simbol studentskog života

    Smješten u padinskom dijelu Sarajeva, dom Bjelave čini kompleks paviljona sa kapacitetima za više stotina studenata.

    Ovo naselje se sastoji od devet paviljona, kuhinje, restorana, vešeraja, terena za mali nogomet i košarku, multimedijalnog centara kao prostor sa edukativnim sadržajem u okviru kojeg se nalazi mini biblioteka, caffe barova, uredno uređeni parkovi i drugih sadržaja koji su neophodni za boravak studenata.

    Od devet paviljona koliko ih se nalazi u naselju paviljon 2, 4 i 7 imaju higijensko-sanitarne čvorove u sobama. Paviljoni 1,5, 8 i 9 imaju zajedničke toalete i kupatila (po 4 na jednom spratu). Dom ima i dvije sobe za studente s poteškoćama u razvoju.

    Uprkos starijoj infrastrukturi, tokom godina su urađena brojna manja i veća renoviranja. Svaka soba, osim kreveta i prostora za učenje ima frižider, internet priključak i TV, a od zajedničkih prostorija tu su vešeraj, dnevni boravak i prostorije za učenje. Sve je pokriveno nadzornim kamerama.

    Studentski dom Nedžarići – moderniji i kapacitetom najveći

    Nalazi se u zapadnom dijelu grada. Ovaj dom ima veliki kapacitet (oko 960 ležajeva). U domu postoji prostor za edukativne sadržaje, čitaonica, biblioteka, multimedijalni centar sa priručnom bibliotekom, fitnes, vešeraj, kopirnica, stomatološka ordinacija, studentska ambulanta, uredno uređeni parkovi, prostor za obavljanje vjerskih aktivnosti i restoran sa kuhinjom.

    Historijat i razvoj

    Prvi studentski domovi u Sarajevu formirani su još u doba Socijalističke federativne republike Jugoslavije, s ciljem da se osigura povoljan smještaj učenicima i studentima iz svih krajeva zemlje. Tokom opsade Sarajeva 1992-1995, objekti su pretrpjeli oštećenja i u pojedinim periodima služili kao izbjeglički i humanitarni centri. Nakon rata, postepeno su vraćeni studentskoj populaciji.

    Kapaciteti, prijem i uslovi

    • Kapacitet studentskog centra: oko 1.900 ležajeva
    • Cijena boravka: subvencionisana od Kantona Sarajevo, što domove čini financijski najpovoljnijom opcijom.
    • Kriteriji prijema: socijalni status, uspjeh, udaljenost od mjesta prebivališta i drugi faktori.
    • Dodatne usluge: ishrana, čitaonice, internet, sportski tereni, medicinska služba, praonice.

    Modernizacija i ulaganja

    U protekloj deceniji uloženi su značajni napori da se poboljša standard objekata, što uključuje izvođenje projekata energetske efikasnosti uz podršku EU i EBRD, zatim zamjena fasada, grijanja, stolarije i elektroinstalacija, rekonstrukcija kupatila i soba, te uvođenje videonadzora i protupožarnih sistema.

    Cilj svih ulaganja je da se domovi približe standardima modernog studentskog smještaja i osiguraju sigurni, funkcionalni i energetski efikasni prostori.

    Najveći problemi i izazovi

    Uprkos napretku, domovi se suočavaju s nekoliko izazova od kojih se izdvajaju:

    1. Potražnja je veća od kapaciteta što uzrokuje da stotine studenata svake godine ostanu bez mjesta zbog nedostatka kreveta.

    2. Stara infrastruktura s obzirom da pojedini paviljoni, posebno na Bjelavama, stare su zgrade koje traže stalna ulaganja.

    3. Administrativni i finansijski pritisci zbog kojih Studentski centar često se suočava s manjkom sredstava i potrebom za reorganizacijom.

    4. Nedostatak dodatnih sadržaja – iako se situacija popravlja, mnogi domovi još uvijek nemaju dovoljno prostora za rekreaciju, društveni život i učenje.

    Kontroverze: Korištenje prostora i pitanje domova u Nedžarićima

    Dom Nedžarići povremeno je bio predmet rasprava zbog navoda da dio kapaciteta koristi međunarodna zajednica, uključujući pojedine odjele Ujedinjenih nacija u određenim periodima. Ti slučajevi obično su bili vezani za posebne misije, humanitarne programe i kratkoročne boravke tokom kriznih situacija.

    Dom u Nedžarićima je svojedobno bio dat na korištenje organizaciji Ujedinjenih nacija, što je izazvalo pitanja o transparentnosti upravljanja prostorom koji bi trebao služiti studentima. Iako se radi o periodičnim i specifičnim situacijama, ova tema i dalje povremeno izaziva interes javnosti — posebno u kontekstu nedostatka smještaja za studente.

    Međutim, u zvaničnim informacijama JU Studentski centar Sarajevo, domovi Nedžarići i danas funkcionišu kao primarno studentski objekti.

    Studentski domovi su nezamjenjivi

    Studentski domovi nisu samo smještaj – to je zajednica i iskustvo. U njima nastaju prijateljstva, razvijaju navike, rađaju se uspomene i stiču prva iskustva samostalnog života. Domovi imaju veliku socijalnu i društvenu ulogu, jer hiljadama mladih omogućuju studiranje u Sarajevu bez velikog finansijskog opterećenja.