Tokom perioda Kraljevine Jugoslavije, od 1918. do 1941. godine, Sarajevo je doživjelo značajne promjene u političkom, društvenom, ekonomskom i kulturnom životu. Ovaj period obuhvata vrijeme nakon završetka Prvog svjetskog rata, uspostavljanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (kasnije Kraljevine Jugoslavije), te izazove i složenosti koje su proizašle iz procesa konsolidacije novostvorene države.
Osnivanje i politički okvir
Poslije završetka Prvog svjetskog rata 1918. godine, Bosna i Hercegovina su pripojene novostvorenoj Kraljevini SHS, koja je 1929. godine promijenila ime u Kraljevinu Jugoslaviju. Sarajevo je od tada bio njen administrativni, kulturni i obrazovni centar u Bosni.
Kraljevina Jugoslavija bila je centralistička država s jakom monarhijom, na čelu sa kraljem Aleksandrom I Karađorđevićem. Kralj je pokušavao da objedini raznolike narode i kulture unutar jedne države, ali je ovaj period bio obeležen i brojnim političkim tenzijama, protestima i nezadovoljstvom različitih etničkih grupa.
Urbanistički razvoj i infrastruktura
Tokom ovog perioda, Sarajevo je doživjelo određeni razvoj u urbanističkom smislu. Uspostavljena je bolja komunikaciona mreža, uključujući i proširenje željezničke pruge koja je povezivala grad s ostatkom zemlje. Na taj način, Sarajevo je postajalo važan prometni centar.
Uvedena je moderna infrastruktura, uključujući vodovod, kanalizaciju i elektrifikaciju. Izgrađene su obrazovne i kulturne institucije, kao što su škole, biblioteke i pozorišta. Pored toga, formirane su prve moderne trgovačke i industrijske zone.
Društvene i političke promjene
U ovom periodu, Sarajevo je bio mjesto političkih sukoba i društvenih pokreta. U 1920-im i 1930-im godinama, pojavile su se razne političke stranke i organizacije koje su zastupale interese različitih etničkih i društvenih slojeva. Najvažniji politički akteri bili su radnici, seljaci, intelektualci i manjinske zajednice.
U vrijeme vladavine kralja Aleksandra I, uspostavljena je zemaljska administracija i centralistički režim, što je izazvalo nezadovoljstvo kod manjina, posebno Hrvata i Srba. Ustav iz 1921. godine i kasnije promjene izazvale su tenzije između različitih grupa.
Kulturni i obrazovni razvoj
Tokom ovog perioda, Sarajevo je bio značajno kulturno središte. Osnovane su škole, knjižnice, časopisi i kulturne ustanove. Upoznat je razvoj književnosti, umjetnosti i nauke.
Posebno je važno napomenuti da je Sarajevo bilo mesto susreta raznih kultura, religija i jezika, što je doprinijelo njegovoj multikulturalnosti. Često su se održavale manifestacije i festivali koji su slavili različite tradicije i običaje.
Ekonomski razvoj
Privreda Sarajeva u ovom periodu je uglavnom bila usmjerena na trgovinu, zanatstvo i industriju. Otvarale su se nove trgovine, zanatske radnje i mala industrijska preduzeća. Razvijala se i poljoprivreda u okolnim područjima, a grad je bio važno čvorište za promet roba.
Uvođenje modernih tehnologija i infrastrukture omogućilo je povećanje trgovine i privrednog rasta, ali je ekonomija bila i podložna krizama i nestabilnosti, posebno tokom globalne Velike depresije 1930-ih.
Socijalne promjene i svakodnevni život
U ovom periodu, Sarajevo je bilo mjesto susreta raznih slojeva društva. Razvijale su se socijalne institucije, zdravstvo i obrazovanje. Otvorene su nove bolnice, škole i kulturne ustanove, što je doprinijelo poboljšanju životnog standarda.
Međutim, društveni život bio je obilježen i tenzijama, posebno zbog etničkih i verskih razlika, koje su često izazivale sukobe i napetosti.
Kulturni identitet i religijska raznolikost
Sarajevo je ostalo važno kulturno i religijsko središte. U gradu su živjeli Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Albanci i drugi. Religijska raznolikost, uključujući džamije, katoličke crkve i pravoslavne crkve, bila je sastavni dio svakodnevnog života.
U ovom periodu, kulturne i vjerske zajednice su često sarađivale, ali su se javljali i konflikti. Ipak, Sarajevo je ostao simbol mira i raznolikosti na Balkanu.
Period Kraljevine Jugoslavije bio je vrijeme izazova, promjena i modernizacije za Sarajevo. Iako je grad bio pogođen političkim tenzijama, njegov razvoj u sferama infrastrukture, kulture i privrede postavio je temelje za dalje promjene. Sarajevo je i u ovom periodu ostao mesto susreta raznih naroda i kultura, što je njegov karakter i danas.
