Akademija nauka i umjetnosti je danas promovisala i svečano uručila povelje svojim novoizabranim članovima, bosanskohercegovačkim državljanima koji žive u inostranstvu te inostranim članovima.
Na Izbornoj skupštini Akademije Nauka i Umjetnosti BiH, koja je održana 19. septembra 2008. godine, su izabrani članovi van radnog sastava, državljani BiH koji žive u inostranstvu,a zaslužni su državljani Bosne i Hercegovine.
To su Oskar Danon, Blagoje Govedarica, Dževad Karahasan, Franjo Likar i Edin Šarčević. Na istoj skupštini, za inozemne članove van radnog sastava izabrani su: Dalibor Brozović (Hrvatska), Robert Donia (SAD), Momir čurović (Crna Gora), Horst Haselsteiner (Austrija), Gordan Karaman (Crna Gora), Mirko Kovač (Hrvatska), Harry Miller (SAD), Renzo Piano (Italija), Boris Sket (Slovenija) i Vadim I. Utkin (Rusija).
Povelje su novoizabranim članovima dodijeljene prema odjeljenjima. U Odjeljenju društvenih nauka ANUBiH za člana je izabran Edin Šarčević, dok su za članove Odjeljenja humanističkih nauka izabrani Dalibor Brozović, preminuo 19. juna 2009. godine, Robertt Donia, Blagoje Govedarica i Horst Haselsteiner.
U Odjeljenju prirodnih i matematičkih nauka za nove članove izabrani su Karaman, Miller i Sket, dok su u Odjelu tehničkih nauka izabrani čurović i Utkin.
Novoizabrani članovi ANUBiH u Odjeljenju za umjetnost su Danon, Karahasan, Kovač, Likar i Piano.
Božidar Matić, predsjedavajući ANUBiH je pojasnio kako osim radnog sastava ANUBiH u koji ulaze dopisni i redovni članovi ove akademije, ova institucija povremeno za svoje inostrane članove bira istaknute pojednice, koji osim vlastitih visokih dostignuća imaju zasluge i za razvoj BiH u bilo kojem vidu.
Velika je čast biti izabran za inostranog člana ANUBiH. Ovo je najbolji put za jednu lijepu saradnju koja može da postoji i koja već postoji između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Mi smo nekako ovdje na Balkanu svi upućeni jedni na druge i moramo sa svojim komšijama da budemo uvijek u dobrim odnosima, čak i kad to ne bismo htjeli. Nadam se da će saradnja između naše dvije zemlje biti produbljena i bolja nego do sada.”, komentarisao je Gordan Karaman, novoizabrani inostrani član ANUBiH koji je ujedno i član Akademije nauka i umjetnosti Crne Gore.
“Osjećam se vrlo počašćenim što sam postao član ANUBiH, pogotovo jer sam Sarajlija. Smatram prirodnim da sam pozvan da budem danas ovdje”, rekao je Oskar Danon.
Promociji su, između ostalog, prisustvovali ambasador Austrije u BiH Donatus Koeck, ambasador Crne Gore u BiH Ramiz Bašić, ambasador Italije u BiH Raimondo De Cardone, te predstavnici ambasada u našoj zemlji iz Slovenije, Hrvatske i Ruske Federacije.
Oskar Danon, rođen 7. februara 1913. godine u Sarajevu je dirigent i kompozitor. Diplomirao je dirigovanje i kompoziciju na Praškom državnom konzervatorijumu i doktorirao filozofiju na Karlovom univerzitetu u Pragu.
1938. godine je u Pragu, nakon diplomskog koncerta sa orkestrom Konzervatorija, odbranio doktorsku tezu na temu Klod Debisi i muzički impresionizam, početak dekadence u muzici. Te 1938. u Sarajevo je sa studija iz inostranstva stigao veliki broj mladih intelektualaca, pa je grad koji je godinama bio bez značajnijih kulturnih manifestacija, odjednom živnuo. U okviru Sarajevske filharmonije zajedno sa pijanistkinjom Matusja Blum, balerinama Anom Rajs i Ubavkom Milanković, likovnim umjetnicima Vojom Dimitrijevićem, Ismetom Mujezinovićem, Danijelom Ozmom, Romanom Petrovićem, inženjerima Jahielom Fincijem, Emerikom Blumom, Šuicom Salomom, piscima Jovanom Kršićem, Borisom Kovačevićem, Borom Draškovićem, pravnicima Pavle Goraninom, Mladenom Cvitkovićem, i drugim, osniva umjetničko društvo Collegium Artisticum koji organizuje horske recitacije, predavanja, multimedijske umjetničke večeri, izložbe…
Bio je partizan i prvi direktor Opere i Baleta Narodnog pozorišta u Beogradu nakon Drugog svjetskog rata, a zatim i umjetnički direktor te stalni gost dirigent. Bio je i šef dirigent Ljubljanske filharmonije te Simfonijskog orkestra Radio Zagreba, redovni profesor Muzičke akademije u Beogradu.
Mnogi članovi Danonove porodice stradali su u logorima. Oskarov brat bio je u logoru u Švajcarskoj, odakle se vratio u Sarajevo. Oskarovi roditelji, nakon što su uspjeli da se prebace u Italiju, poslije rata 1948. godine odlaze u SAD u Detroit. Majka mu je radila kao kuvarica u jednom jevrejskom staračkom domu, a otac mu je bio ekonom – snabdjevač doma. Otac mu je umro 1964. godine, a majka, koja se vratila u Jugoslaviju, mu je umrla u Sarajevu 1972. godine.