Intervju: Elma Tataragić, selektorica SFF-a

Elma Tataragić na otvaranju 15. SFF-aDonosimo vam intervju sa selektoricom Takmičarskog igranog i kratkog filma, te programa U Focusu.

Prošlogodišnju selekciju Takmičarskog programa obilježila je jedna mlađa generacija, pojava žanr filma i novih umjetničkih formi. Koje su karakteristike ovogodišnje selekcije?

Ovogodišnja selekcija također je obilježena debitantima. Čak šest autora su debitanti, tri autora su u Sarajevu sa drugim igranim filmovima, a samo jedan autor (Damjan Kozole) iza sebe ima nekoliko igranih filmova. Ovo je najzrelija selekcija do sada, što govori o tome koliko se regionalna kinematografija profilirala u posljednjih nekoliko godina. Na scenu su definitivno stupili mladi autori i producenti koji predstavljaju jednu novu generaciju spremnu da prihvati produkcijske okolnosti ma kakve one bile. Ove godine donosimo deset filmova koji predstavljaju raznovrsnost i umjetničko bogatstvo kinematografija naše regije. Većina filmova su niskobudžetni, stvoreni pod teškim okolnostima, sa nevjerovatnom energijom i strašću prema filmskom stvaralaštvu. Ovoj generaciji autora nisu bitne granice i ograničenja, pravila i sredstva. Bitan im je film kao jedan od najljepših i savremenih načina pričanja priča i komuniciranja, te stoga oni pomiču granice naracije i filmskog jezika. Selekcija se može podijeliti u tri estetske cjeline. Tu su dva ratna filma, ali oba filma ne prate pravila žanra već se opiru klišeima i više se bave psihologijom junaka nego akcijom. Većina filmova spada u onaj red društveno angažiranih filmova sa intimnim pričama o malim ljudima koji traže svoj put u tranzicijskim okolnostima. Ovakvi filmovi nisu novost u regionalnoj kinematografiji, ali se autori sve više bave vizualnošću, a ne naracijom kao što je prije preovladavalo. Treća estetska skupina je nešto novo u regiji, a to je pojava filma apsurda. Generalno je takvih filmova sve više, a oni podcrtavaju potrebu autora da se posebnom atmosferom, koju stvaraju u svojim filmovima, malo udalje od klasičnih regionalnih tema i koncepata.

Koliko je regionalna kinematografija poznata u svjetskim okvirima?

Situacija se drastično mijenja jer je regionalna kinematografija prošla kroz najdramatičnije promjene, ne samo u strukturi produkcije, već i u svom sadržaju. Filmovi iz regije sve su prisutniji na festivalima A kategorije kao što su Cannes, Berlin, Venecija. Samo ove godine u Cannesu prikazana su četiri igrana i tri kratka filma iz različitih zemalja regije. To nije zanemariva činjenica. Uspjesi pojedinih filmova bacili su svjetlo na neke male i nepravedno zapostavljene kinematografije kao što je, recimo, bila rumunjska kinematografija prije samo pet godina. Danas postoji nekoliko svjetskih filmskih stvaralaca koji dolaze iz regije i čiji filmovi mijenjaju sliku evropskog filma. Mislim da tek predstoji pravi val regionalnih filmova u svjetskim okvirima, i upravo zbog toga treba profilirati region kao jedno jedinstveno tržište…

Cijeli intervju pročitajte u današnjem festivalskom biltenu (pdf).

Koliko vam se sviđa ova objava?

Kliknite na srce da ocijenite!

Prosječna ocjena / 5. Do sada ocjenjeno:

Objava nema ocijena! Budite joj prvi :)

sarajevo.co.ba

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *