Nisu nam u interesu takmičenja i osvajanje nagrada. Bavimo se ovom muzikom zato što uživamo u tome. Nama je draže na širimo poruku
Ženski vokalni ansambl Corona
Ženski vokalni ansambl „Corona“ ove godine proslavlja jubilej – 20. godina neprekidnog rada. Nastao je u Sarajevu tokom rata u Bosni i Hercegovini, kao utočište gdje su se djevojčice skanjale radi lične bezbjednosti ali i druženja. Njihova adresa je bio Akademski kulturni centar Univerziteta u Sarajevu „Seljo“ (AKCUS). Tokom svih ovih godina, preko 40 djevojaka je obilježilo rad „Corona“, kroz zajedničku pjesmu i drugovanje. Danas ansambl, na čelu sa dirigenticom Tijanom Vignjević, čini još devet članica: Maša Miskin, Dunja Kazić, Vanesa Poturović, Adelita Kadić, Ajla Smajlović, Esma Sulejmanagić, Anida Isanović, Darja Softić Kadenić i Renata Kurtalić.
„Corona“ okuplja profesionalne muzičare i amatere. Uglavnom su to djevojke koje imaju afinitet prema muzici. Nekoliko članica već se prepoznaju kao afirmisani solisti. Njeguju tradicionalnu muziku sa područja Balkana, klasična djela, evergreene kao i američki soul.
„Pokojni Slobodan Dodo Kovačević, koji je tada vodio muški vokalni ansambl ‘Prijatelji’ pri AKCUS-u ‘Seljo’, okupio je nekoliko djevojčica iz komšiluka s namjerom da ih skloni sa ulica za vrijeme granatiranja Sarajeva. Tada, 17. avgusta 1992. godine, održana je prva proba ansambla i to u podrumu. Vremenom, probe su se počele održavati u prostorijama današnjeg ‘Selje’ gdje je ansambl dobio status samostalne sekcije. Prvih nekoliko godina od osnivanja zvao se ‘Sarajevske pahulje’, da bi 1997. promijenio naziv u ‘Corona'“, kaže Tijana Vignjević, koja već 15 godina vodi ovaj sastav.
Ženski vokalni ansambl Corona
Uz Tijanu, najstarija po stažu u članstvu, zapravo jedina iz prve postavke je Maša Miskin. Njena dugogodišnja vjernost ansamblu utemeljena je na želji za druženjem s osobama koje vole horsko pjevanje.
„Najdraže mi je što gajimo i time održavamo tradicionalnu muziku naših prostora. Radom pokazujemo da ima mladih koji su zainteresovani da se održi tradicionalna kulturna baština. U repertoaru pokrivamo i druge vrste muzike. Da bi se nešto postiglo, treba u to ulagati. Ljudi obično kod ulaganja prepoznaju ulaganje novca. Međutim, ovdje je riječ o ulaganju vremena. Sa ‘Coronama’ redovne su dvije probe sedmično, dakle, ulažemo svoje vrijeme i volju da bismo dobile nešto – duševnu hranu“, ističe Maša Miskin.
„Corona“ su nastupale u Tunisu, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Holandiji, Srbiji, Hrvatskoj, kao i u bh. gradovima: Goraždu, Jajcu, Bugojnu, Brčkom. U Prijedoru, na Festivalu ‘Zlatna vila’ osvojile su prvu nagradu za izvođenje djela starog majstora.
„Nisu nam u interesu takmičenja i osvajanje nagrada. Bavimo se ovom muzikom zato što uživamo u tome. Nama je draže na širimo poruku. Svako daleko putovanje, kao i lokalno, djeluje dobro na nas, jer rijetko imamo samostalne nastupe. Obično gostujemo kod drugog hora i lijepo je vidjeti da u većim i manjim gradovima ima ljudi koji se bore za očuvanje tradicionalne muzike“, kaže Miskin.
Ženski vokalni ansambl Corona
Upravo zbog stresnog svakodnevnog života, za mnoge članice dolazak na probe svojevrsna je muzikoterapija, pa tako i za Darju Softić Kadenić:
„Pjevanje u ansamblu predstavlja mi zadovoljstvo, kao što je nekome odlazak na fizičku rekreaciju. Velika zasluga za to je što su djevojke složne, lijepo se druže bez ikakvih tenzija. To me opušta i zaista rado za to izdvojim vrijeme“, pojašnjava Softić Kadenić.
Članica ansambla je i Esma Sulejmanagić, inače studentica muzikologije i flaute na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Shvativši da joj pjevanje u horu može biti korisno za struku koju je izabrala, odlučila se prijaviti u ansambl.
„Meni je pjevanje u ‘Coronama’ puno pomoglo i smatram da će biti od koristi za moj budući rad, kada završim Akademiju. Obzirom da se većina muzičara danas bavi prosvjetom, smatram da je ovo važno iskustvo za mene i da će pomoći da se približi muzika ljudima koji inače za nju nisu vezani profesionalno“, kaže Sulejmanagić.
Ženski vokalni ansambl Corona
Rad ansambla je i regionalno prepoznat. 2003. godine otpočeo je projekat, na čelu sa Udruženjem „Obrazovanje gradi BiH“, kada je uspostavljena saradnja sa francuskim horom „La Viva“ i horovima iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske. Zajedničkim nastupima po gradovima Francuske ili jedne od zemalja u regionu, ukazuju na ljudska prava i potrebu da se ona štite. U oktobru ove godine planiran je odlazak na turneju u Francusku.
Održavati nekomercijalni pristup u kulturi i umjetnosti, u vremenu kada manjka novca i kada društvo za takav vid kulturnog izražaja ima sve manje osjećaja, nije lako.
„Ta situacija se neće promijeniti u Bosni i Hercegovini još dugo vremena, ne zato što ljudi ne vole slušati druge kako pjevaju, nego zato što je država u stanju kakvom jeste – stanovništvo gladuje, nezaposlenost je ogromna, kakva je ekonomija takva je i kultura. Ne zarađujemo novac pjevajući u ansamblu, već sve radimo iz ljubavi i entuzijazma. Amaterska društva okupljaju najveći broj mladih, ona se bore u prevenciji maloljetničke delikvencije jer mladima pružaju sadržaje da se bave nečim kreativnim. Država bi trebala obratiti pažnju na kulturno-umjetnička društva, te da motiviše djecu za rad u sekcijama jer je to dobar put za stvaranje osjećaja prema umjetnosti, poštovanje lijepog, i uopšte za kulturu“, zaključuje Tijana Vignjević.
Ime „Corona“ nosi dvojako značenje – to je kruna koja u simboličnom smislu predstavlja tron, vrh, uspjeh… dok je corona muzički izraz koji produžava trajanje note za onoliko koliko je to muzičaru potrebno. Sve to upućuje da će ansambl „Corona“ i dalje zadržati kvalitet u horskom pjevanju, te da će trajati onoliko dugo koliko njegove sadašnje i buduće članice budu imale iskrenu potrebu za njegovanjem tradicionalne muzike kao i za druženjem.
piše: Zvjezdan Živković