“Hadžimuratovića daire” ili “Velike daire” u ulici Halači, sagrađene su oko 1776. godine.
Velike daire je dao sagraditi sarajevski trgovac Hadži Ibrahim, a podignute su na zemljištu Hadži Isaova vakufa deset magaza. Zgrade, koje su nekad bile četiri parcele, izgorjele su 1697. godine, a zemljište je, do izgradnje magaza, stajalo prazno.
Ova daira izgubila je nešto od svog prvobitnog izgleda, jer su u njoj porušene tri magaze do ulice, a na tom mjestu su, oko 1900. godine, sagrađene tri nove magaze i nad njima stan. Osim toga diobom su četiri magaze pregrađene, tako da u ovoj dairi danas postoji 14 magaza.
Daira je arapska riječ i znači krug, kružnica, a u arhitektonskom smislu označava poseban skup trgovačkih magaza (robnih skladišta) formiranih oko jednog zajedničkog dvorišta pod jednim krovom i sa jednim zajedničkim ulazom s ulice u dvorište. Magaze u dairi smještene su oko manjeg ili većeg centralnog dvorišta tako da ga one u stvari okružuju, odakle i potiče njihov naziv.
Po nestanku porodice Hadžimuratovića ove magaze su prešle u vlasništvo više trgovačkih porodica i jednog vakufa. Ove magaze su do 1952. godine bile u lošem stanju kada je izvršena njihova restauracija od strane Muzeja grada Sarajeva pod nadzorom arh. Juraja Neidharta.
Iz sredstava Narodnog odbora sreza, 1952. godine, izveden je konzervatorsko-restauratorski zahvat na magazama situiranim u unutrašnjem dijelu dvorišta. Radovi su završeni 1952. godine sa restauracijom devet magaza.
Daire su se, na našim prostorima, mogle naći jedino u Sarajevu, dok ih u drugim trgovačkim mjestima u Bosni i Hercegovini ili u okviru drugog velikog trgovačkog centra Skoplja nije bilo. Prije 18. vijeka ni u Sarajevu im nema spomena, i čini se da su se počele graditi tada radi veće sigurnosti robe, poslije katastrofalnog požara 1697. godine.
Restauratorsko-konzervatorskim radovima uslijedili su radovi adaptacije daira novoj namjeni – kafana i kuhinja bosanskog tipa.
Prilikom adaptacije daire, a s ciljem dobijanja jedinstvenog prostora za potrebe nove namjene, u dva krila daira (istočnom i južnom) su srušeni svi pregradni zidovi koji su ranije razdvajali magaze međusobno. Prilikom stvaranja novog, jedinstvenog prostora nije ostavljen trag o ranijem izgledu prostora.
Koliko je poznato u Sarajevu je bilo pet daira do 1879. godine, tj. do velikog požara u kojem je stradao centar grada. Sve daire su najvjerovatnije sagrađene u novije vrijeme. U izvorima iz 16. i 17. vijeka nema podataka o njima, tako da se pretpostavlja da su sagrađene u 18. vijeku, vjerovatno nakon velikog i katastrofalnog požara 1697. godine. Za neke od sarajevskih daira se to može i sa sigurnošću reći.
Objekat je za upotrebu otvoren 1965. godine, i djelovao je u sastavu ugostiteljskog preduzeća „Beograd“.
Velikim dairama u ulici Halači je kasnije, kao ugostiteljskim objektom, raspolagalo ugostiteljsko preduzeće „Balkan“.
Trenutno ga koristi Muslimansko dobrotvorno društvo „Merhamet“. Objekat je mješovitog vlasništva – privatnog i vakufskog.
Od pet sarajevskih daira jedna je sagrađena u Halačima (Hadžimuratovića), druga blizu Careve ćuprije i Tabačke džamije (Hadži Bešlijina), treća kraj Čekrekčijine džamije (Hadžigazanferova) u Novoj Testi ulici, četvrta uz Staru pravoslavnu crkvu (Crkvena), a peta u današnjoj Kundurdžiluk ulici.
Ambijentalna cjelina u Halačima je u toku rata jako stradala – izgorjeli su vakufski objekti od Bravadžiluka do Hadžimuratovića daira koje su zadobile oštećenja na sjevernom zidu, krovu i u dvorištu.