Prema kalkulacijama i za novu i za doniranu žičaru vrijednost izgradnje se kreće oko deset miliona eura, te nema većih odstupanja u cijeni između nove i rabljene žičare.
Trebevička žićara, 1982. godina
Prvi inicijalni korak koji se mora sporazumno riješiti da bi Grad Sarajevo kao nosilac projekta ‘Trebevička žičara’ mogao pokrenuti aktivnosti za dobijanje urbanističke saglasnosti, a kasnije i građevinske dozvole su vlasnički odnosi između Grada Sarajevo i Kantona Sarajevo, kao osnivača KJKP GRAS-a, to jest Vlade i Skupštine KS.
U smislu vlasničkih odnosa i prava korištenja stubova na potezu trase Trebevičke žičare Grad Sarajevo ima zemljišno knjižne izvatke gdje je pravo korištenja upisano javno komunalno preduzeće GRAS. Dakle, na osam postojećih stubova u potpunosti su rIješeni imovinsko pravni odnosi, izvršena je eksploatacija zemljišta, kao i lokacije na polaznoj i dolaznoj stanici.
O stavljanju u funkciju rabljene, donirane žičare iz Švajcarske koja je smještena u bazi EUFOR-a ili kupovini nove žičare još nije donijete odluka.
Formalna Odluka Gradskog vijeća Grada Sarajevo o početku obnove Trebevićke žičare nije donijeta, već je do sada Gradsko vijeće k znanju primilo Studiju izvodljivosti izgradnje žičare, te na posljednjoj sjednici ove sedmice usvojilo Izvještaj o realizaciji tog projekta.
Izdvojena sredstva iz budžeta 2008., 2009, 2011. i 2012. godine u svrhu obnove Trebevićke žičare Grad Sarajevo nije utrošio za radove na staroj ili novoj trasi, već za određene analize koje je radio Ekonomski institut, čija je vrijednost iznosila otprilike 112.000 ili 120.00 KM . To je bio budući biznis plan, odnosno kakva je ekonomska isplativost obnove i revitalizacije žičare.
Problem predstavlja što je polazna stanica pod bankarskom hipotekom i što je u njoj locirana štamparija GRAS-a.
Grad Sarajevo treba da odluči da li će Trebevićka žičara biti na novoj ili staroj trasi. Naime, Delegacija Evropske unije u BiH ove godine je uručila Idejni projekt rehabilitacije Trebevićke žičare Gradu Sarajevu, za koji je projektantskoj kući, italijanskoj firmi ‘Studio Corona’ Delegacija EU platila oko 200.000 eura. Taj projekt podrazumijeva prilagođavanje korištene donirane žičare (iz Grachena) novoj trasi žičare. Također, to znači potpuno rješavanje novih imovinsko pravnih odnosa, nove postupke eksproprijacije. S obzirom da je to područje Starog grada i veoma je naseljeno, pitanje je da li će se moći uopšte riješiti imovinskopravni odnosi, da se postave temelji za stubove, da se naprave pristupni stubovi u slučaju evakuacije i sl.
Prema pomenutom dokumentu procijenjeni troškovi za obnovu Trebevićke žičare koristeći doniranu opremu iznose 6,7 miliona eura. Tu problem predstavlja što je donirana žičara stara 30 godina, a nema motor i upravljačku žičaru, za šta, kako su ocijenili švajcarski donatori, treba još 700.000 švajcarskih franaka. Za razliku od toga, imovinsko pravni odnosi na staroj trasi su u potpunosti riješeni to jest ‘mogu su riješiti manji problemi prilikom eventualnih pomjeranja ili dodavanja nekih od stubova’.
Prema podacima Grada Sarajevo i hvataljke za kabine ne zadovoljavaju sigurnosne standarde.
Iz tog razloga u narednom periodu provjerit će se koliko bi koštala potpuno nova žičara, koja prema određenim pokazateljima iznosi 5,5 miliona KM bez građevinskih radova. Ona bi išla po staroj trasi i na 12 stubova za razliku od prijeratne žičare koja je imala osam stubova. Grad Sarajevo je potpuno priklonjen varijanti da se radi potpuno nova žičara, koja ispunjava sigurnosne standarde.
Prema kalkulacijama i za novu i za doniranu žičaru vrijednost izgradnje se kreće oko 10 miliona eura, te nema većih odstupanja u cijeni između nove i rabljene žičare.
Nova trasa podrazumijeva i izgradnju potpuno nove polazne stanice i 19 stubova.
Nova trasa nastala je zbog toga što je kod polazne stanice, gdje se nalazi kuća, njen vlasnik izgradio još jedan sprat i tako ugrozio staru trasu. Prošla Gradska uprava to nije provjerila na način da je poslala pismeni zahtjev Općini Stari grad, nego su na osnovu ‘dokaza rekla-kazala’ saopćili ljudima u Evropskoj komisiji da je to legalizirano, te je Studio Corona s predstavnicima grada odlučio da trasu pomjeri za pet metara ulijevo. To je evidentan propust, a Grad Sarajevo je od Opštine Stari grad prije 30 dana dobio informaciju da dizanje tog sprata nikada nije legalizirano, iako su podneseni neki zahtjevi za legalizaciju.
S obzirom na to da je Grad dužan izmjestiti doniranu žičaru iz EUFOR-ove baze Butmir do kraja 2013. godine gradonačelnik Sarajeva Ivo Komšić uputio je pismo komandi EUFOR-a u kojem traži da se rok za izmještanje žičare prolongira.
Odgovor još nije zaprimljen, gradonačelnik ima saznanja da oprema neće bit deložirana, jer EUFOR ima razumijevanja.
Koliko je moguće izvršiti prijenos vlasništva sa GRAS-a na Grad Sarajevo vidjet će se nakon sastanaka gradonačelnika s predstavnicima Kantona Sarajevo, koji će uslijediti u narednom periodu. Tako bi gradski vijećnici u oktobru mogli odlučiti o konkretnim rješenjima koja će biti ponuđena za projekt ‘Trebevićka žičara’.
Treba Li Vama Možda Radnika ? ! ? Ha ? ! ?