David Harland, bivši član komande UNPROFOR-a u Bosni i Hercegovini, kazao je da su snage bosanskih Srba vršile “ciljane napade na Sarajevo” kako bi doveli do širenja terora kod civilnog stanovništva.
“Mi smo smatrali da se to kontrolište iz nekog centra, jer snajperisanje i grantiranje bi se povećalo uvijek u vrijeme ograničenja kretanja humanitarnih konvoja i restrikcije struje, vode. (…) Kada bi bilo prijetnje intervencije protiv Srba – pritisak bi bio olabavljen, sve dok prijetnja ne bi bila ukinuta, a kada je prijetnja bila slaba, onda bi se primijenile slavine terora protiv civila”, pojasnio je Harland.
Karadžić, nekadašnji vrhovni komandant oružanih snaga Republike Srpske, usprotivio se Harlandovom svjedočenju, kazavši da svjedok govori o “emocijama”, te da je već “presudio – jer govori o teroru”.
Tužilaštvo u Haagu Karadžiću stavlja na teret genocid počinjen u Srebrenici te u sedam drugih bosanskohercegovačkih općina, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, te kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja koja je bila usmjerena protiv civilnog stanovništva Sarajeva.
Harland je kazao da je u periodu između 1993. i 1995 godine, dok je bio službenik za civilne poslove u komandi UNPROFOR-a u BiH, imao sastanke sa Karadžićem, te je “upućivao proteste zbog granatiranja Sarajeva”, koji su, prema riječima svjedoka, imali slab efekat.
“Karadžić bi obično poricao da takav problem postoji, ili bi kazao da će on da vidi o čemu je riječ ili da je već izdao naređenja da dejstva prestanu na grad”, pojasnio je on.
Harland je govorio i o granatiranjima sarajevske pijace Markale – 5. februara 1994. godine kada je ubijeno 67 ljudi i 28. augusta 1995. godine kada je stradalo 37 osoba – te kazao da UNPROFOR nije imao sumnje da su granate stigle sa pozicija pod kontrolom bosanskih Srba.
“Tada smo rekli da ne znamo ko je te granate bacio, samo da bi sakrili da se UNPROFOR spremao da krene sa velikim napadima na snage bosanskih Srba, i mislim da je to doprinijelo tom mitu, o tome ko je bacio tu minobacačku granatu”, kazao je svjedok.
Na ovom ročištu Karadžić je okončao i unakrsno ispitivanje svjedokinje Fatime Zaimović, nekadašnje glavne medicinske sestre na Odjelu dječije hirurgije u sarajevskoj bolnici Koševo, koja je sa svjedočenjem počela 5. maja ove godine.
Karadžić je tokom unakrsnog ispitivanja, svjedokinju pitao da li joj je poznato da su ispred bolnice Koševo “aktivno djelovali tenkovi Armije BiH”, što je ona negirala.
“Gospodine Karadžić, ja to ništa ne znam, to su za mene – kako narod kaže – ‘Španska sela’. Ja bih jako voljela da me pitate o djeci, ranjenoj djeci i o tuzi koja je bila tu, i o očima majke koja gubi dijete. (…) Ispred bolnice nisam vidjela i sumnjam da su bili tenkovi, a gore na brdima su bili tenkovi, i vi ste sviju nas gađali i vi to dobro znate”, dodala je Zaimović.
Karadžić će svjedoka Harlanda unakrsno ispitati u petak, 7. maja 2010. godine