Lični doprinos očuvanju sjećanja na stradanja sugrađana tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine i autoru generacijski bliskih djevojčica i dječaka, koje nikad nije imao priliku upoznati, doživjeti ih, jer je rat nasilno i suviše rano prekinuo njihove nježne i nevine živote.
Vanja Čerimagić: Duhovi Sarajeva
Fotografija je nastala na događaju Sarajevska crvena linija, kojim je odata počast
za 11.541 građanina Sarajeva ubijenog za vrijeme opsade njihovog grada od 1992. do 1996. godine.
Povodom obilježavanja 30. godišnjice početka opsade Sarajeva i primarno očuvanja sjećanja na njegove građane koji su ubijeni tokom opsade grada od 1992. do 1996. godine, fotografija velikog formata Vanje Čerimagića bit će izložena na zgradi Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine tokom cijelog mjeseca aprila.
Fotografija Vanje Čerimagića Duhovi Sarajeva pridružuje se neiscrpnom nizu drugih nezaobilaznih umjetničkih svjedočanstava o nepojamnim zločinima nad građanima Sarajeva, nad gradom, nad kulturom i civilizacijom. O tome svjedoči bezbroj autora iz porodice umjetnikâ u polifoniji njihovih jezika (od književnosti, likovih umjetnosti, filma, fotografije, muzike, etc.), a svima je zajednički nazivnik: memento na vrijeme patnje, opomena na strahotnu blizinu smrti, ukratko: neotklonjiva obaveza preživjelih da pamte i da u sjećanju čuvaju sve koji su patili i umrli.
“Fotografija Duhovi Sarajeva (Duše Sarajeva) je lični doprinos očuvanju sjećanja na stradanja mojih sugrađana tokom opsade Sarajeva od 1992. do 1996. godine i generacijski bliskih djevojčica i dječaka, koje nikad nisam imao priliku upoznati, doživjeti ih, jer je rat nasilno i suviše prerano prekinuo njihove nježne i nevine živote.”, kazao je Čerimagić.
Na pozadini iskustava Sarajeva u godinama opsade građena je ova fotografska kompozicija Vanje Čerimagića. Ova kompozicija je višeslojna: jednom, ona je svojevrsno svjedočanstvo o licima kojih više nema i svjedočanstvo o zlu koje se bilo sručilo na grad; drugi put, ova kompozicija je optužba; u trećoj dimenziji ona je izraz tuge i tugovanja kao i izraz pijeteta; i najzad, ova kompozicija je (kao priča o onima koji su ubijeni) ujedno minijaturni fotografski egzistencijalni “esej” o životu i smrti, odnosno tankoj fizičkoj i metafizičkoj kopreni koja dijeli život i smrt.
“Fotografija na prvi pogled ukazuje na stradanja u jednom gradu (Sarajevu), ali posmatrač na njoj brzo uviđa prkos, hrabrost i herojski otpor njegovih građana u borbi za slobodu, civilizacijske vrijednosti i ljudsko dostojanstvo te da ona predstavlja svojevrstan simbol otpora građana u cijeloj Bosni i Hercegovini ali i šire. Nažalost, isti prkos i otpor danas možemo vidjeti u narodu Ukrajine i njenim građanima koji su preko noći postali vojnici i branioci svojih sloboda.”, dodaje Čerimagić.
Otvaranje izložbe će biti upriličeno 5. aprila 2022. godine u 11 sati ispred Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Realizaciju izložbe omogućili su predstavnici Grada Sarajeva.