Unatoč recesiji, organizatori su za ovu godinu uspjeli napraviti dobar program i učiniti da Stolac barem nakratko izgubi svoj poslijeratni politički predznak “grada slučaja” te postane izvorištem kulture, pozitivnog duha, riječi i slova, odnosno ono što je nekada bio, što po svojoj kulturološkoj, civilizacijskoj i umjetničkoj povijesti Stolac zaslužuje uvijek i biti.
U razgovoru za bosanskohercegovački Dnevni list predsjednik Upravnog odbora manifestacije “Slvoo Gorčina” Edim Šator govori više o programu ovogodišnje manifestacije.
Kakav je program ovogodišnje manifestacije?
Ovogodišnja manifestacija počinje 23. rujna 2010. i trajat će do 26.rujna. U četvrtak, 23. rujna 2010. u večernjem terminu predviđen je nastup KUD-a Univerziteta “Džemal Bijedićâ” Mostar. U petak, 24. rujna 2010. u večernjem terminu u Gradskom parku upriličit će se svečano otvaranje manifestacije, a nakon toga selimo na Radimlju gdje će se održati pjesnička večer ovogodišnjeg gost-pjesnika Enesa Kiševića. Nakon recitala na Radimlji će se dodijeliti i književna nagrada “Mak Dizdarâ” mladom pjesniku za prvu neobjavljenu zbirku. U subotu, 25. rujna 2010. ujutro u Šarića kući (bivša Galerija Branko Šotra) bit će otvorena izložba gost-slikara, akademika Mehmeda Zaimovića, a nakon toga smo predvidjeli promociju Rječnika bosanskog jezika, autora Dževada Jahića. U večernjem terminu u dvorani Srednjoškolskog centra bit će prikazana predstava Kamernog teatra iz Sarajeva “Žabaâ”. U nedjelju, 26.rujan 2010. godine bit će održano poetsko jutro s mladim pjesnicima. Ovogodišnji mladi pjesnici koje ćemo ugostiti su Jasmin Saletović, koji je prošle godine dobio nagradu “Mak Dizdarâ” za zbirku “Eto vukaâ”, i Elvedin Nezirović iz Mostara. Navečer u nedjelju manifestacija će biti zatvorena koncertom Gradske limene glazbe/muzike Stolac. Također, moram naglasiti da ćemo i ove godine, kao i svih prethodnih godina, tiskati godišnjak “Slovo Gorčinaâ” koji će ponuditi niz kvalitetnih tekstova.
Koliko ste ove godine osjetili recesiju u organiziranju?
Usprkos recesiji i bitno umanjenim sredstvima, mislim da smo uspjeli u namjeri publici ponuditi kvalitetan program. Nažalost, u vremenu recesije u našoj državi prvo se na udaru našla kultura, tako da su se, vjerujem, svi oni koji organiziraju kulturne manifestacije u BiH susreli s velikim problemom financiranja. Ipak, zahvaljujući ljudima koji ipak imaju sluha za kulturu, mi smo uspjeli osigurati sredstva za ovogodišnju manifestaciju. Moram iskoristi ovu priliku i zahvaliti se Ministarstvu kulture i sporta, zatim Ministarstvu civilnih poslova, Ministarstvu raseljenih osoba i izbjeglica, Fondaciji za izdavaštvo, BH Telecomu, direkcija Mostar, BIHAMK-u, Općini Novi grad Sarajevo i mnogim drugim donatorima.
Koliko su značajne ovakve kulturne manifestacije, pogotovo kada je u pitanju jedna ovakva s dugogodišnjom tradicijom?
Ja moram reći da mi je uvijek zadovoljstvo biti nazočan ili barem čuti o održavanju kulturnih manifestacija ili bilo kakvih umjetničkih događanja u Bosni i Hercegovini, jer umjetnost kao najčistiji izraz čovjekova bića ima sposobnost prodiranja i buđenja najljepših ljudskih emocija te je time, odnosno može biti, medij prevladavanja svakojakih granica unutar sfere ljudskog postojanja, a ovdje je, u BiH više nego igdje, takav medij potreban. Naravno, posebno mi je drago kada je mjesto jednog takvog događaja Stolac, koji preko manifestacije “Slovo Gorčinaâ”, Festivala kratkog filma barem jednom godišnje gubi svoj poslijeratni politički predznak “grada slučajaâ” i postaje izvorištem kulture, pozitivnog duha, riječi i slova, odnosno ono što je nekada bio i što po svojoj kulturološkoj, civilizacijskoj i umjetničkoj povijesti on zaslužuje uvijek i biti. Zato bih iznova naglasio važnost ove kulturne manifestacije koja po svojoj koncepciji, ideji, ali i tradiciji nastoji afirmirati sveukupnu bosanskohercegovačku baštinu, kako je to rečeno već na prvim susretima.
A koliki značaj ima, ili bar bi trebala imati manifestacija “Slovo Gorčinaâ”, govori podatak da ćemo iduće godine obilježiti 40 godina od pokretanja manifestacije, kao i 40 godina od Makove smrti.
Koliko samim pjesnicima, pogotovo mladim, znači jedna ovakva manifestacija?
Kao i prethodnih godina, i ove godine je otvoren natječaj za nagradu “Mak Dizdarâ” mladom pjesniku za prvu neobjavljenu zbirku pjesama. Natječaj je otvoren do 31. kolovoza .2010. godine, a detaljnije informacije možete pronaći na našoj stranici www.slovogorcina.ba. Ovogodišnji žiri za dodjelu nagrade će raditi u sastavu: doc. dr. Sanjin Kodrić, Šime Ešić i Mehmed Dizdar. Proglašenje dobitnika će se održati u sklopu manifestacije, a imena dobitnika znat će se nekoliko dana prije manifestacije. Ako pogledate imena koja su dobila ovu nagradu prije rata (Mile Stojić, Miljenko Jergović, Zilhad Ključanin, Goran Simić, Munib Delalić, Admiral Mahić i dr.), onda sasvim sigurno možete zaključiti da nagrada zadužuje mladog pjesnika da nastavi i dalje raditi i napredovati. Nagrada predstavlja priliku mladim pjesnicima za afirmaciju, ali sigurno je i velik i poticaj njihovom daljnjem stvaralaštvu.
piše: A. Copf