Otvoren Muzej Dana Sarajeva u Beogradu: Gostoprimstvo je najstarije naslijeđe Sarajlija

Trećeg dana festivala Dani Sarajeva, juče (03.maja, utorak) u Ustanovi kulture “Parobrod” otvoren je Muzej Dana Sarajeva, te održana promocija monografije Jasminka Halilovića “Sarajevo, moj grad – mjesto susreta”. U Centru za kulturnu dekontaminaciju prikazan je dokumentarni film Bore Kontića “Godine koje su pojeli lavovi”, poslije kojeg je upriličena i diskusija o ulozi medija u današnjem političkom životu u regionu.

Muzej Dani Sarajeva

“Kada smo selili kancelariju počeli smo da nalazimo predmete koji su nam evocirali uspomene, probudili emocije i inicirali neke sjajne priče. Tad smo odlučili da ćemo napraviti Muzej Dana Sarajeva da pokažemo kako smo od aktivističke ideje izrasli u Festival koji nam svima mnogo znači.”, izjavio je povodom otvaranja Muzeja Luka Božović, aktivista Inicijative iz Srbije koji godinama učestvuje u organizaciji Festivala. “Želim da razbijamo tišinu i govorimo o opsadi Sarajeva. Već pet godina nalazimo načine da sarađujemo i mi smo dokaz da ako postoji želja može se sarađivati.”, poručio je Božović.

U prostorijama „Parobroda“ izložene su fotografije, zastave, razni video materijali i drugi eksponati koji su bili dio festivala Dani Sarajeva od 2007. do 2010., dok je poslije otvaranja upriličena projekcija filma “Vodič za preživljavanje”, Suade Kapić i FAMA tima.

“Iako se nismo tako osjećali u početku, danas Beograd osjećamo svojim i radujemo se svim zajedničkim akcijama koje realiziramo sa našim prijateljima iz Beograda.”, istakla je Melisa Karadža, aktivistica Inicijative iz Bosne i Hercegovine. “2008. kada sam došla u Inicijativu, nisam ni znala za opsadu Sarajeva.”, iskreno je izjavila Maša Milutinović, iz Inicijative mladih za ljudska prava Srbije, govoreći koliko joj Festival znači i koliko vjeruje da je važno raditi ga i razvijati i dalje.

Direktorica Inicijative mladih za ljudska prava BiH Alma Mašić istakla je da Muzej za organizatore predstavlja asocijaciju na sva organizacijska uzbuđenja i pitanja da li će sve biti u redu, međutim kada čuje izjave mladih koji su govorili o Festivalu, shvata da je sve to vrijedno truda. “Nadam se da ćete i u godinama koje slijede sa nama dijeliti radost i važnost organizacije ovakvog Festivala, koji je već postao mjesto susreta mladih ljudi, koji grade svoje odnose, prijateljstva i ljubavi.”, zaključila je Mašićeva.

Postavka Muzeja Dana Sarajeva trajat će do kraja Festivala, 7.maja 2011. uz svakodnevnu projekciju filmova nastalih u protekle tri godine u okviru projekta Sarajevo grad filma Sarajevo Film Festivala.

Monografija „Sarajevo, moj grad – mjesto susreta“

„Izuzevši jednu iz vremena opsade Sarajeva, prema mom mišljenju ovo je najbolja monografija o Sarajevu jer je njena priča bazirana na ljudima.“, izjavio je na promociji Nihad Kreševljaković, historičar i koautor na ovom djelu, objasnivši kako je upravo ova monografija uspjela dočarati činjenicu da je Sarajevo, kao multireligijski centar nudi prednost i mogućnost da ljudi rođenjem imaju svijest o drugom i drugačijem. „U Sarajevu je moguće u komšiluku upoznati cijeli svijet i ljudi imaju priliku odrastati bez stereotipa i predrasuda.“, zaključio je Kreševljaković, istakavši činjenicu da mu je čast i privilegija pojaviti se u istoj knjizi sa Milomirom Kovačevićem Strašnim koji je napravio 30.000 fotografija za vrijeme opsade Sarajeva.

„Moj grad“ u naslovu odražava ličnu dimenziju, kako ja doživljavam Sarajevo, dok je „mjesto susreta“, zbog kompletnog geografskog i kulturno-historijskog konteksta najbolja sintagma da se opiše Sarajevo.“, objasnio je kao autor Jasminko Halilović povodom predstavljanja monografije na Danima Sarajeva. Zahvalivši se Inicijativi na pozivu ali i organizaciji festivala, Halilović je istakao kako je upravo ovaj festival najbolji put da približimo ova dva grada.

„Još uvijek mi u Sarajevu govore da se čuvam kada krenem u Beograd. Jedva čekam da se vratim i kažem da smo ovdje dobrodošli, što vrijedi i obratno jer je gostoprimstvo najstarije naslijeđe Sarajlija.“, istakao je Halilović.

Na promociji je govorio i pisac Nenad Prokić opisujući svoja lična iskustva sa Sarajevom i naglašavajući kako su Sarajevo i Beograd jedan drugome uvijek bili važni i kako su uprkos svemu dijelili mnogo toga zajedničkog. Zbog toga, kako je istakao Prokić, trebat će strpljenja da se izgradi ono što je porušeno, a Dani Sarajeva u Beogradu jedan su od najboljih načina.

Godine koje su pojeli lavovi

U Centru za kulturnu dekontaminaciju, održana je projekcija filma Bore Kontića „Godine koje su pojeli lavovi“, koji se bavi pitanjem odgovornosti medija u ratu i gdje su danas i šta rade novinari propagandisti. On je u pravljenju ovog filma bio podstaknut krivičnom prijavom NUNS-a Tužilaštvu za ratne zločine Srbije protiv NN lica, odnosno novinara odgovornih za ratnohuškačku propagandu.

Radi se o prvom konkretnom pokušaju ove vrste da se pitanje novinara, ratnih huškača, postavi kao javno. Poslije filma sarajevski novinar Zoran Ćatić moderirao je diskusiju kroz koju se nametnuo zajednički zaključak da su mediji u regionu i danas u službi politika, te je nužno raditi na razvijanju kritičke svijesti kod publike, kako bi se smanjila medijska moć manipulacije.

Film je premijerno prikazan u takmičarskom programu dokumentarne selekcije 16. Sarajevo film festivala 24. jula 2010. godine.

Večeras na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta bit će odigrana predstava „Usamljeni zapad“, rediteljice Selme Spahić, dok će se sutra održati centralni festivalski sadržaj – konferencija „Srbija i Bosna i Hercegovina – juče, danas, sutra“. Konferencija će se sastojati iz tri dijela – (juče) „Identiteti“, (danas) – Problemi u regionalnoj saradnji Srbije i Bosne i Hercegovine“ (slučajevi Ganić, Jurišić, Divjak), te (sutra) – REKOM, put ka činjenicama”.