Zgrada Olimpijskog muzeja u Sarajevu, prethodno poznata kao Vila Mandić, i dalje čeka na svoju potpunu rekonstrukciju, ali iz Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine najavljuju da se bliži dan kada će muzej 14. Zimskih olimpijskih igara ponovo otvoriti svoja vrata u svojoj originalnoj zgradi, odnosno da bi se moglo desiti najkasnije do kraja 2017. godine.
Zgrada Olimpijskog muzeja u nacionalizovanoj Vili Mandić izgrađenoj 1903. godine u Petrakijinoj ulici.
Zgrada Olimpijskog muzeja, koja se nalazi u sarajevskom naselju Mejtaš, tokom opsade Sarajeva je potpuno uništena – 27. aprila 1992. godine granatiranjem s okolnih brda. Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine još od 2004. godine pokušava je rekonstruisati, ali sve što su do sada uspjeli jeste da zatvore otvore na objektu.
‘Olimpijska akademija ili muzej u nadležnosti je svakog grada koji je bio domaćin igara. Olimpijski komitet BiH mora u ovom segmentu da upada sa svojim aktivnostima kako bi se konačno završila rekonstrukcija zgrade olimpijske akademije i muzeja. U ovom momentu imamo kvalitetne uslove, pa možemo reći da ćemo taj proces završiti za jednu, najkasnije za dvije godine. Stvorili smo dobar ambijent kada je u pitanju odnos sa Evropskom zajednicom. Već su, na neki način, donesene potrebne odluke da se izdvoji 500.000 eura kako bi se završilo renoviranje Vile Mandić, koja će biti olimpijska akademija i gdje će se vratiti naš muzej.’, kaže Marijan Kvesić, aktuelni predsjednik OK BiH.
Raščišćeni ostaci zgrade Olimpijskog muzeja u Sarajevu
Za potpuno renoviranje zgrade Olimpijskog muzeja i akademije potrebno je najviše 1 milion BAM. Projekat za unutrašnje uređenje prostorija i određenih detalja na fasadi već postoji, pa se čekaju sredstva kako bi se on i realizovao. Vlada Kantona Sarajevo i Uprava Grada Sarajevo do sada nisu pokazali previše interesa da pomognu u rekonstrukciji zgrade na Mejtašu.
“Do sada je inicijalna sredstva dao Međunarodni olimpijski odbor putem olimpijske solidarnosti. Trenutno vršimo aktivnosti u tri pravca. Osim već spomenutog aranžmana sa Evropskom zajednicom, isto tako se obraćamo UNESCO-u, ali i MOK-u. Čak u jednom trenutku dok je predsjednik MOK-a bio Jacques Rogge mogli smo dobiti sredstva direktno iz njihovog proračuna, ali uslov je bio da osiguramo 50 odsto sredstava svojim aktivnostima. Nažalost, u tome nismo uspjeli, pa je dogovor sa MOK-om propao. Ipak, nadam se da će jedna od ove tri aktivnosti uroditi plodom. Kako sada stvari stoje najizvjesnije je da ćemo sredstva osigurati zahvaljujući Evropskoj zajednici.’, tvrdi Kvesić.
Eksponati su smješteni u Zetri
Zahvaljujući direktoru Olimpijskog muzeja Edinu Numankadiću tokom rata su svi značajniji eksponati sačuvani i danas su izloženi u privremenom smještaju muzeja, u Olimpiskoj dvorani ZETRA: ‘U martu 1992. godine vidio sam da je situacija veoma napeta. Kao direktor muzeja, osjećao sam veliku odgovornost spram onoga što imamo, između ostalog, 280 zlatnika numizmatičke vrijednosti. Donio sam odluku da krečimo, renoviramo muzej. Sve eksponate iz galerije snijeli smo u podrum i ove značajnije eksponate stavili u metalne kase. Ta ideja o krečenju je spasila muzej. Kada je granatiran, bio je skoro prazan. Jeste da smo uslijed granatiranja zgrade izgubili 8.000 slajdova Olimpijade, koji su uništeni, kao i niz drugih stvari, ali one temeljne, osnove kolekcije, ostale su sačuvane.’, kaže Edin Numankadić, direktor Olimpijskog muzeja.
Zgrada Olimpijskog muzeja u Sarajevu
Olimpijski muzej bio je smješten u nacionalizovanoj Vili Mandić izgrađenoj 1903. godine u Petrakijinoj ulici, čiji je kompleks vila sagrađenih u austrougarskom periodu proglašen nacionalnim kulturnim spomenikom BiH. Nekada prekrasna vila je bila sjedište brojnih važnih domaćih i inostranih institucija. Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka služila je i kao Konzulat Sjedinjenih Američkih Država u bivšoj SFR Jugoslaviji. Na dan otvaranja 14. Zimskih olimpijskih igara, 8. februara 1984. godine, postala je Olimpijski muzej.