Po okončanju prve faze projekta zaštite, restauracije i revitalizacije objekta Panjina kula na Sedreniku (Kaukčijina 3) i pribavljanja neophodnih odobrenja, u toku oktobra su radovi nastavljeni.
Za otkup objekta 2008. godine izdvojeno je 150.000 KM, za izradu projekta restauracije i konzervaciju objekta – 50.000 KM i u ovogodišnjem budžetu je izdvojeno dodatnih 150.000 KM za rekonstrukciju i sanaciju Panjine kule.
U prvoj fazi izvršena je hitna sanacija građevine – demontaža dijelova koji su predstavljali opasnost za prolaznike i okolne stambene objekte. Uklonjen je uništeni krov sa pokrovom te postavljena nova privremena drvena krovna i potporna konstrukcija čime je pojačana stabilnost i zaštita objekta od daljeg propadanja.
Prema projektu Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Kantona Sarajevo, koji je istovremeno zadužen za nadzor, u drugoj fazi urađena je demontaža oštećene konstrukcije prizemlja i sprata. U prizemlju su ostali dijelovi zidova koji će prilikom ponovne izgradnje objekta biti učvršćeni. Pošto će Panjina kula biti restaurirana u izvornom obliku, bit će korišteni svi materijali koji su prvobitno bili ugrađeni u taj kulturno-historijski spomenik: kamen, drvo, ćerpić…
Projektom je planirana izgradnja novih stepenica koje povezuju tri etaže, nove krovne konstrukcije, te pokrova od šindre sa hidroizolacijom, ugradnja vanjskih vrata i drvenih prozora na kojima će biti ponovo postavljeni demiri te malterisanje vanjskih zidova. Zbog povećanja funkcionalnosti prostora odustalo se od ideje izgradnje dva pregradna zida u unutrašnjosti kuće. Oko objekta će biti urađena drenaža za odvod oborinskih voda te adekvatna hidroizolacija.
Završetak radova planiran je do kraja ove godine, a ukoliko to ne dozvole vremenski uvjeti, objekt će biti privremeno konzerviran – zaštićen. Građevinska firma “Dedo-rez” d.o.o. Zenica, koja izvodi radove, specijalizirana je za takvu vrstu posla. Do sada su uspješno završili restauraciju džamije Magribija, kuće Alije čerzeleza i Svrzine kuće kao i restauraciju Eminagića kuće u Tešnju.
Historijat Kule datira od početka 18. stoljeća kada je izgrađen kao ljetnikovac sarajevske porodice Panja. Arhitektonsko rješenje asocira na kamene kule bosanskih feudalaca. Objekt je izgrađen na tri etaže: suteren, visoko prizemlje i sprat. Uz kulu se pružala kaldrmisana avlija u kojoj je bila kućica za poslugu i naknadno dograđena pekara. Nakon smrti posljednjeg potomka porodice Panja 1879. godine, građevinu je ženidbenim vezama naslijedila porodica Kumašin – po kojoj se još naziva i Kumašinova kula. Od 1951. godine građevina je pod zaštitom države kao spomenik kulture.