Naše ljude svugdje ćete sresti. Zato nas nije iznenadio ni susret na glečeru s učiteljem skijanja Darkom Ž, koji je kao dijete izbjegao pred ratnim strahotama iz bosanske Posavine u Hrvatsku. Ovaj Bosanac ljeta provodi na Jadranu, gdje ljubitelje morskih dubina obučava ronilačkim vještinama, a zimi je u Austriji.
Tamo smo ga i upoznali. Skijaškim vještinama učio je grupu djece iz Hrvatske, u kojoj je bila i malena Sarajka Lana Š.
– Djeco, od danas je u našoj školi i Lana, koja je naučila skijati na Jahorini, jednoj od najljepših planina na svijetu, na kojoj su 1984. održane Zimske olimpijske igre. Nažalost, tamo je danas zastarjela oprema, ali vjerujem da će Sarajevo vratiti sjaj svojim skijalištima, kazao je Darko, pokušavši dječici opisati prirodne ljepote Bosne i Hercegovini, zemlje kojoj se uvijek rado vraća.
Ove zime sto hiljada građana Hrvatske odlučilo je zimski odmor provesti na skijama. Od ovog broja samo četiri-pet hiljada ih se zaputilo u našu zemlju. Većina njih će užitak pronaći na austrijskim, italijanskim, švicarskim i njemačkim skijalištima, iako je cijena takvog odmora viša nego u BiH. Nije teško odgovoriti na pitanje zašto je to tako. Prevashodno, na glečerima na dvije-tri hiljade metara nadmorske visine snijega ima dovoljno. Ukoliko nebo zakaže, tu su za svaki slučaj snježni topovi poredani sa obje strane staze na svakih 15-20 metara.
Alpska skijališta odlično su prometno povezana s Hrvatskom. Za tri sata vožnje od Zagreba već ste na glečeru iznad Flattacha. I na koncu, ali ne i najmanje bitno, usluga koju tamo dobije turist vrijedi svakog plaćenog centa.
Sve su to razlozi koji goste svake godine u sve većem broju privlače u Austriju. Samo u 2009. zabilježena su 32,3 miliona dolazaka, dok su ostvarena 124,3 miliona noćenja. Prihodi od stranih turista iznosili su 15,8 milijardi eura. Ostvarena direktna i indirektna vrijednost od turističke branše je 42,6 milijardi eura, što predstavlja 15,4 posto bruto društvenog proizvoda. Prihodi od turizma po glavi stanovnika u Austriji su u 2009. iznosili 1.664 eura. Samo usporedbe radi, godišnji prihod BiH od turizma je 500 miliona maraka.
– Mi smo cjelogodišnja destinacija. Prije smo imali 70 posto ljetnog turizma, a ostatak je bio zimski. Sada se to sve više spaja, pa imamo otprilike 55 posto ljetnog poslovanja. To jako ovisi o tome što se u Štajerskoj cijele godine može doći na godišnji odmor. Drugim riječima, od brda za skijanje do toplica, imamo svaku vrstu ponude. Uz to dolazi raznolikost i prirodna ljepota. Isto tako imamo dobre ugostitelje, koji su dobri u promidžbi, otkrio je svojevremeno tajnu uspjeha Hermann Schützenhöfer, prvi zamjenik zemaljskog poglavara Štajerske, kada su ga novinari u Hrvatskoj upitali da usporedi turizam Austrije i našeg zapadnog susjeda.
Iz ovog primjera mogli bismo i mi u Bosni i Hercegovini štošta naučiti. Bez kvalitetne povezanosti sa evropskom mrežom autoputeva strani gosti teško će se odlučiti na odmor u BiH, a mi imamo izgrađenih tek nekih tridesetak kilometara od Sarajeva do Zenice. Turisti su sve zahtjevniji. Za svoj novac žele najbolju uslugu. Čekanje u dugim redovima za ski-liftove i žičare je nezamislivo. A kada se popnu na planinske visove, onda bi da uživaju u savršeno pripremljenim i označenim stazama, bile one plave za početnike do onih najopasnijih, crnih za adrenalinske ovisnike. Ili, kako im objasniti da ski-karta kupljena na Jahorini ne vrijedi na Bjelašnici i obratno, kao što je to slučaj u austrijskim ski-centrima uvezanim u jedinstveni sistem.
Tone Vogrinec, nekadašnji direktor skijaške reprezentacije Jugoslavije, sa puno sjete je na 20. godišnjicu ZOI 84, govorio o Sarajevu. Mnogo toga je urađeno na poslijeratnoj obnovi planina, ali to nije dovoljno. Današnji gost, kazao je, želi iz hotelske sobe pravac na skije. Dobronamjernog Vogrineca još nismo poslušali i zato nije čudo što se sve više zaljubljenika u skijanje iz BiH odlučuje odmor provesti negdje drugdje, gdje su davno naučili kako se lijepo živi od turizma.
piše: Daniel Omeragić