Zašto Sarajevo nije teniski grad?

Sarajevo ima višedecenijsku tenisku tradiciju, ali ne i zadovoljavajuće kapacitete za razvoj ovog sporta.

U Sarajevu se već tradicionalno održavaju četiri Challenger i ITF Futures turnira, a sarajevski teniseri u zadnjih 10 godina bilježe sjajne rezultate. Ali i pored činjenice da entuzijasti ulažu velike napore da razviju ovaj sport, Sarajevo nije teniski grad. Zbog malog broja terena i nedostatka infrastrukture, sarajevski teniseri i teniserke imaju samo pola sezone za pripreme, jer ne mogu da provedu svoj trenažni progaram tokom cijele godine. Na 20 teniskih terena u gradu egzistira desetak klubova sa 25 licenciraih trenera.

Živi se od čuda

Dugogodišnji sportski radnici Senad Hadžimešić, Emir Jesenković i Daver Vranić smatraju da teniska infrastruktura u Kantonu Sarajevo ne omogućava mladim teniserima i takmičarima da razvijaju svoj talenat i da je tenis jedan u nizu sportova koji su zapostavljeni u Kantonu Sarajevo kao i cijeloj Bosni i Hercegovini.

‘U gradu je nedovoljan broj teniskih terena. Definitivno u Sarajevu nemamo infrastrukturu za trenažne procese, pogotovo u zimskom periodu. Tenis danas nije samo sezonski sport, treninzi i edukativni programi rade se tokom cijele godine. Teniski tereni nisu u rukama teniskih radnika i klubova već države, određenih institucija, opština, zbog čega svi koji rade u teniskom sportu moraju za svoj novac, poznanstva, veze da osiguraju prostor za rad. I pored takvih uslova naši igrači Mirza Bašić i Damir Džumhur svojevremeno su bili među top 10 juniora u svijetu. Njih niko nije podržao sistemski u njihovim razvojnim godinama. To su velika čuda. Nažalost, to još niko nije prepoznao.’, kaže Senad Hadžimešić, direktor Teniskog saveza Bosne i Hercegovine i vlasnik i trener Teniskog kluba ‘Sporting’.

BH. tenis doživljava krizu

‘U ovoj sredini nikoga nije briga za tenis. Ovdje svi misle da se tenisom bave bogati ljudi, da treneri zarađuju silni novac i svi žele da što više izvuku korist od toga, pogotovo iznajmljivači terena. Mi kao klubovi trebali bismo da imamo igrališta na korištenje, jer ne razvijamo nešto komercijalno, već sport. Nemamo snage ni za kakve projekte, jer neće niko da nam pruži šansu da ih razvijemo.’, kaže Emir Jesenković, predsjednik Teniskog saveza Kantona Sarajevo i trener Teniskog kluba ‘Iskra Teen’.

Infrastruktura je samo jedna u moru problema tenisa u Sarajevu. Drugi problem vidi u finansiranju, jer se za najtalentovaniju djecu teško obezbjeđuju sredstva za takmičarski tenis, zbog čega sav teret pada na njihove roditelje.

Nadostatak zatvorenih terena

‘Ono što se napravi u ljetnom dijelu sezone izgubi kontinuitet u periodu od oktobra do aprila. Djeca dosta napreduju ljeti, postižu puno bolje rezultate, a u zimskom periodu obara im se intenzitet treninga. Problem nije toliko veliki kada su djeca početnici. Međutim, problem je kod starijih generacija, kod kojih postoji potreba za povećanim intetenzitetom treninga. Znamo koliko je to skupo. Šteta što dosta djece koja imaju potencijal ne mogu pratiti te uslove. U drugim sportovima je drugačije, taj jaz se može prebroditi. Ali u tenisu, nažalost, nema sistema koji bi omogućio da se kontinuirano, barem djelimično finansiraju talentovovana djeca.’, smatra Daver Vranić, selektor Davis Cup reprezentacije BiH i trener ‘Head Akademije’.

Rješenje bi moglo biti u donešnju zakona o sportu, selektiranju djece koja spadaju u kategoriju vrhnskog sporta i njihovom finansiranju od institucija bez čije pomoći samo mali procenat ima šansu za vrhunske rezultate.