Ako se ne dogovorimo oko podjele BiH i ako nas napadnu, ….. ćemo im mater
Nedjeljko Prstojević
Nedjeljko Prstojević, svjedok Haškog tužilaštva, u nastavku svjedočenja na suđenju Radovanu Karadžiću rekao je kako je na osnovu instrukcija vrha Srpske demokratske stranke (SDS) početkom januara 1992. godine osnovan Krizni štab i Skupština Srpske opštine Ilidža.
“Formiranjem Kriznog štaba i osnivanjem Skupštine stavili smo tačku na uputstvo po kojem nismo ništa radili do početka rata, 3. aprila 1992. godine”, rekao je Prstojević, koji je sa svjedočenjem počeo 3. marta 2011.
Prstojević je kazao da je izabran za komandanta Štaba, te da je nakon 10. aprila 1992. održan sastanak kojem su prisustvovali funkcioneri lokalne vlasti i rukovodstvo Republike Srpske (RS), među kojima je bio i Radovan Karadžić, a na kojem se govorilo o bezbjednosno-političkoj situaciji na području ove općine.
“Tada se raspravljalo gdje će biti sjedište Vlade RS-a i nije ništa dogovoreno. (…) Govorili smo o bezbjednosnoj situaciji i željeli smo da Vlada bude u Srpskoj opštini Ilidža, dok su neki rekli kako je bezbjednosna situacija loša. Ništa nije dogovoreno”, rekao je svjedok, dodavši da su poslije obaviješteni da će sjedište Vlade biti na Palama.
Tužilac je tokom ispitivanja svjedoka podsjetio i na sastanak koji su rukovodioci SDS-a s područja Sarajeva održali krajem marta 1992. godine, na kojem je, kako je rekao, bilo “prijetećih riječi”.
“Čuo sam za taj sastanak od dvojice naših ljudi koji su bili prisutni. Korištene su prijeteće riječi u slučaju ako neko povuče prema nama agresivan potez. Prenosim riječi koje sam čuo: ‘Ako se ne dogovorimo oko podjele BiH i ako nas napadnu, ….. ćemo im mater’”, ispričao je Prstojević.
Tužilac je Prstojevića podsjetio i na sjednicu koja je održana u julu 1992. godine, te pročitao ono što je on rekao na tom sastanku: “Kada su Srbi u Sarajevu digli ustanak i uzeli određeni dio teritorije, nije bilo Vlade i nismo znali da je Karadžić živ, a kada smo saznali da jeste, protjerali smo muslimane gdje su bili u većini”, na što je svjedok burno reagovao ističući da nije koristio riječ “protjerali”, već vojnički termin “potisli”.
Karadžić, nekadašnji predsjednik RS-a i SDS-a, između ostalog se tereti za progone nesrpskog stanovništva i druge zločine na području 20 općina u BiH, među kojima su Ilidža i Hadžići.
Svjedok je rekao kako su po osnivanju Vojske Republike Srpske (VRS) u njen sastav ušle jedinice Teritorijalne odbane (TO), a da je početkom aprila 1992. došlo do podjele policije, nakon čega je srpska policija bila potčinjena Vladi RS-a.
Prstojević je također rekao da su paravojne jedinice bile prisutne na području Srpske opštine Ilidža.
“U Kriznom štabu sam primio jednu manju Arkanovu grupu i oni su 14. maja učestvovali u žestokim borbama koje su se vodile, da bi uskoro napustile teritoriju. (…) Vojislav Šešelj je dva puta posjetio Srpsku opštinu Ilidža. Obišao je jedinicu i od njega smo imali samo moralnu korist”, kazao je svjedok.
Šešelju se trenutno sudi pred Tribunalom u Haagu, između ostalog, i za zločine u BiH, dok je Željko Ražnatović Arkan, vođa paravojne formacije “Srpska dobrovoljačka garda” ili “Arkanovi tigrovi”, umro 2000. godine, prije nego što mu je počelo suđenje za zločine u BiH.
Tužilac je pokušao diskreditovati svjedoka pitajući ga da li je on duže vrijeme jedan od glasnijih obožavalaca Karadžića, te da li je 1996. godine na predizbornom skupu u sarajevskom naselju Dobrinja govorio pohvalno o njemu, na što je svjedok rekao da na tom skupu ništa o Karadžiću nije govorio.
“Čovjek sam od zakona i uvijek sam podržavao srpska rukovodstva gdje je ispravno, a tamo gdje nije, suprotstavio sam se. Mene je Karadžić često kritikovao”, kazao je Prstojević.
Nastavak ispitivanja ovog svjedoka zakazan je za naredno ročište, 9. marta 2011. godine.