Isa-begov hamam je bio prva javna banja izgrađena poslije propasti Rimskog carstva i nestanka luksuznih termi na tlu Bosne i Hercegovine.
U Vrhbosni, malom mjestu smještenom podno tvrđave Vratnik, gazi Isa-beg Ishaković (osnivač Sarajeva i Novog Pazara) podigao je 1462. godine svoj saraj (dvor) te utemeljio vakuf, oko kojeg se poslije razvilo šeher Sarajevo. Zapadno od džamije, koju je izgradio na ime sultana Mehmeda II Fatiha, Isa-beg je dao sagraditi i hamam – javnu banju.
Prvobitni hamam nije imao kupole kao oni koji su izgrađeni u kasnijem periodu nego je imao drveni krov pokriven šindrom. Skromna građevina od kamena i čerpića imala je muški i ženski dio, a poslije je dozidan i treći dio s bazenom za potrebe sarajevskih Jevreja – Sefarda. Oba su dijela imala šadrvan (čekaonica-garderoba), mejdan (predvorje), halvate (tople kupaonice), kapaluk (mjesto za odmor nakon kupanja), haznu (rezervoar za vodu) i ćulhan (ložionicu).
Stari je običaj bio da muškarci dolaze u hamam prije posla, a žene prije povratka muževa kući kako bi ih dočekale uredne i mirisne. Hamame su u početku posjećivali bogatiji građani, a poslije oni koji nisu imali kućnu banju. Siromašni su se u hamamima mogli besplatno kupati samo u posebnim prilikama poput svadbi.
Hamam je potpuno izgorio u požaru 1810. godine, pa je ubrzo temeljito obnovljen. Nakon obnove, koristila ga je, uglavnom, vojska.
Kada je u novembru 1887. godine Bistrički potok nabujao do neslućenih razmjera, do temelja je porušio već dotrajalu i ruševnu zgradu hamama. Tadašnji zakupac Mujaga Hamamdžić zatražio je od vakufa da obnovi hamam, što je učinjeno 1891. godine, kada je nikla građevina u pseudomaurskom stilu, po nacrtu arhitekte Josipa Vancaša, koji je tada projektovao najsavremenije javno kupatilo u zemlji. I nova je zgrada imala muške i ženske prostorije te mikvu – bazenčić za vjersko pranje Jevreja.
Nakon odlaska austrougarskih vlasti, hamam je izgubio namjenu i pretvoren je u magacin.
Po okončanju Drugog svjetskog rata, sa zgrade je uklonjena bogata pseudomaurska fasada a u nju je smješteno preduzeće “Higijena”.
Tokom opsade Sarajeva zgrada hamama je teško oštećena granatiranjem i prijetila joj je opasnost potpunog propadanja.
Danas je Isa-begov hamam obnovljen i otvoren za posjetioce.
foto: Mina Ćorić, Sarajevo, 21. april 2015.