Omiljeno sarajevsko izletište prije nekoliko decenija bila je planina Trebević, do koje se za samo dvanaest minuta, iz gradske gužve dolazilo nekadasnjom žičarom. Žičara odavno nije u funkciji, a sjećanje na neka davna vremena kod mnogih izaziva osjećaj tuge i čežnje.
Djelovi opreme nove trebevićke žičare
Trasa na kojoj se nalazi žičara prije dvadeset godina je bila ratno područje. Više od dva kilometra trase žičare danas je uspješno deminirano, a do kraja godine ćemo saznati i da li će radove na obnovi sarajevske živčare izvoditi italijanska ili austrijska kompanija.
Iz uprave Grada Sarajeva uvjeravaju da je trenutno najveća prepreka za izvođenje građevinskih radova birokratska, ali da će se, ukoliko sve bude završeno u planiranom roku, na nadmorsku visinu od 570 metara iznad Sarajeva žičarom moći stizati već 2017. godine.
“Mi smo putem Pravobranilaštva pokrenuli proceduru izrade ugovora o pravu građenja, koji treba da odobri Skupština kantona, zatim da odobri Gradsko vijeće Sarajevo, odnosno da saglasnost za potpisivanje, a nakon toga Grad Sarajevo dobija ugovor o pravu građenja.”, pojašnjava Elvir Hadžiahmetović, sekretar Gradske uprave Sarajeva, zavrzlamu oko priprema za rekonstrukciju trebevičke žičare.
Međutim, unaprijeđeni idejni projekat, koji je predviđao izgradnju početne i krajnje stanice te dodatnih stubova, propao je, pa će se na prevoženje gondolama hiljadu osoba na sat i stizanjem na Trebević za manje od 7 minuta još sačekati.
Inžinjer geodezije Muhidin Bečić kaže kako je ranije dogovorena cijene bila oko 13 miliona maraka, bez PDV-a, dodajući kako misli je to sasvim prihvatljiva cijena u odnosu na ostale zemlje.
I dok se čeka ko će na sebe preuzeti posao gradnje, 23 kabine za žičaru donirane iz Švicarske već četiri godine propadaju u Butmiru i niko još ne zna u kakvom su stanju. Sva oprema će svakako morati proći određenu vrstu pregleda ako će se ugrađivati u žičaru i neko će morati dati neku vrstu certifikacije da se s tom i takvom opremom mogu prevoziti ljudi.
Švajcarski donator je osigurao 7,5 miliona maraka za radove na žičari, a Vlada Kantona Sarajevo konačno je napravila potez na koji se čekalo godinama.
“Napravili smo odluku kako bi Vlada usvojila sporazum i dala na Skupštinu da se Gradu daje pravo građenja trebevicke žičare na 25 godina. Poslije 25 godina objekat se vraća GRAS-u na upravljanje. Građani Sarajeva će konačno dobiti ono što i zaslužuju”, tvrdi Mujo Fišo, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo.
Nakon potpisivanja sporazuma gradskih čelnika sa GRAS-om o izmješanju njihove štamparije s mjesta početne stanice, preostaje okončanje skupštinske procedure i odluka Gradskog vijeća, nakon čega će najduža žičara u Evropi, puštena u pogon davne 1959. godine, nadajmo se ponovo biti jedna od glavnih turističkih atrakcija Sarajeva i vratiti Trebeviću imidž najposjećenijeg i omiljenog izletišta.
piše: Gordana Antonić