Služavka gospodarica (La Serva Padrona) je komična barokna opera u dva čina Giovannija Battiste Pergolesija, koja je svoju praizvedbu doživjela u napuljskom Teatro San Bartolommeo 1733. godine. Svoje prvo izvođenje u sarajevskom Narodnom Služavka gospodarica je imala 1968. godine, a drugo 1996. godine.
Već pet godina Serpina je u službi kod Uberta; ona mu se dopada i zato je uzeo sebi kao sluškinju. Međutim, djevojka se sve više ponaša kao gospodarica. „Nama djevojkama mjesto je u regimenti“ – njeno je načelo. Ona se želi udati za svog bogatog gospodara. Pretvara se da je uvrijeđena kada joj Uberto zamjera što mu nije na vrijeme donijela čokoladu. Postaje arogantna i ponaša se kao da je gospodarica kuće.
Kada u toj igri već pređe granice, Uberto joj saopštava da će se oženiti jednom udovicom. Serpina uspješno igra koketu i svojim dražima ponovo zaluđuje Uberta. Ona ga čini ljubomornim prerušivši slugu Vesponea u kapetana Tempesta koji se pojavljuje kao njen prosac i Ubertov suparnik. Prividno blago i spokojno, Serpina saopštava Ubertu kako ga mora napustiti i slijediti boljeg prosca, ovog kapetana, kojega mu predstavlja.
Sluga Vespone se preobučen pojavljuje u sobi i Serpina saopštava Ubertu da joj je uz prijetnje tražio miraz, koji mora dobiti od svoga odgojitelja (Uberta). Zaprepašten i ljut Uberto odbija platiti a Tempesta mu prijeti i postavlja uslov: ili novac ili da Uberto sam oženi Serpinu. Uberto na kraju ipak pristaje da oženi Serpinu, shvativši koliko je voli. Konačno, Serpina otkriva da je taj kapetan samo preobučeni Vespone i da je u pitanju prevara, ali to ne umanjuje Ubertovu ljubav i odluku o ženidbi. Sve se sretno završava. Uberto i Serpina pjevaju ljubavni duet.
‘Operni pjevač je 3D umjetnik, on u isto vrijeme pjeva, pleše i glumi, te je veoma bitno da si u svakom segmentu dobar. Ja u ovoj operi samo glumim. Ovo je prvo operno djelo koje ima draž da je živo, na našem je jeziku i može se prilagoditi bilo kojem prostoru.’, ističe Dejan Kajević, član opernog hora Dejan Kajević koji igra ulogu nijemog sluge Vesponea.
‘U pitanju je djelo koje nije uobičajeno za operu. Naizgled djeluje jednostavno, ali potrebna je velika doza koncentracije da se isprati čitav tekst uz muziku..’, riječi su reditelja Ogniana Draganoffa.
‘Ovo je kamerna predstava na našem jeziku koja je veoma praktična u mobilnosti, pa se može izvesti i na mjestima na kojima publika nije imala priliku vidjeti operne predstave.’, riječi su direktorice Narodnog pozorišta Marijele Margeta-Hašimbegović.