Festival “Dani Sarajeva” otvoren je u četvrtak uveče u Beogradu, prvi put uz podršku gradskih institucija.
Iako već treću godinu za redom ova kulturna manifestacija pokušava obnoviti veze prekinute nacionalizmom, mržnjom i ratovima devedesetih, anketa organizatora daje poražavajući podatak koji pokazuje da veliki broj mladih Beograđana ne zna ni gde se Sarajevo nalazi.
“Atmosfera je odlična, ja sam prezadovoljan, nije mi prvi put da sam u Beogradu. Doček je odličan, fino su nas ugostili. Sinoć smo bili na after partiju, prije toga na koncertu benda “Dubioza kolektiv”, bilo je baš dobro. Ja sam bila tu i zimi, evo sad sam tu u proljeće, grad je jako lijep, dosta veći nego Sarajevo mada, u biti, sve je to jako slično. Svijet ostaje na nama i na nama je da razmišljamo bolje, da gradimo prijateljstva, da zaboravimo ono što je bilo i da idemo dalje.”, rekla je Ajna Zatrić, mlada umjetnica koja izlaže u Beogradu.
Održavanje festivala – uvijek u maju – simbolično predstavlja obiljžavanje početka četvorogodišnje opsade Sarajeva. Međutim, ako je suditi po rezultatima ankete organizatora, veliki broj mladih Beograđana koji danas nisu sa Sarajlijama na festivalu, ne samo da ne zna za užase kroz koje je taj grad prošao, već ne zna ni gdje se on nalazi.
“Organizovali smo kviz za mlade ljude na kom smo dijelili pozorišne karte i pitanja na kvizu su bila relativno laka – za nas barem. Jedno od pitanja je bilo gdje se nalazi Sarajevo, a ponuđeni odgovori su bili Hrvatska, Bosna, Makedonija. Veliki broj mladih je zaokružio da je Sarajevo u Hrvatskoj. To je ono što je potpuno poražavajuće. Naravno, to su generacije s početka devedesetih.”, kaže Dragan Popović iz beogradske “Inicijative mladih za ljudska prava”.
Upravo zbog takvih podataka, politički predstavnici dva grada ističu važnost kulturne manifestacije, koja je prvi put ove godine dobila podršku institucija.
“Grad Beograd kao glavni grad svojom diplomatijom mora negdje iskoračiti prvi, možda mora i može više da kaže. Potpuno sam bila poražena saznanjem da neki mladi ljudi ne znaju gdje se Sarajevo nalazi. Nekako mi je ipak prirodno da jedni drugima gravitiramo.”, kaže Radmila Hrustanović, zamjenica gradonačelnika Beograda.
“Neka krenu mladi. Ima dosta toga zajedničkog. Mislim da je dobro da se sreću, da razmjenjuju iskustva i da u osnovi vide da su manje-više isti sa svim bogatstvom različitosti. Politika će to morati pratiti, htjela to ona ili ne.”, rekao je Slobodan Nešković, zamjenik gradonačelnika Sarajeva.
Deceniju i po od politike rata, mržnje i razaranja, u Beogradu su ljudi sa vjerom u generaciju koja želi da bude drugačija od one koja im je ostavila gorki talog vremena i iskustva.
“Gradovi se, uglavnom, pamte i vole ne po zgradama i ulicama nego po ljudima. Oni koji su željeli znati šta se događa u Sarajevu imali su tu informaciju, oni koji su zabili glavu kao nojevi u pjesak i vjerovali režimskim medijima, oni i danas ne vjeruju da se dogodila Srebrenica, oni i danas s prezirom dozvoljavaju ovakve manifestacije. Jer svaka, zapravo, izgradnja mostova, svaki susret, svaki dijalog je prilika da se bilo koji nesporazum, bilo koja nelagoda, može riješiti.”, napominje sarajevski reditelj Dino Mustafić.
Jedna od onih koja je se tokom opsade u Beogradu borila za istinu o Sarajevu bila je Borka Pavićević, direktorica “Centra za kulturnu dekontaminaciju”. I nakon toliko godina, njena borba, kaže, još uvijek traje.
“Današnji političari prave i izmišljaju glupe prepreke umjesto da se bave suštinskim stvarima.”, kaže Pavićević.
Okupljajući one koji pamte, i one koji kreću iz početka, “Dani Sarajeva u Beogradu” predstavljaju 300 mladih bosanskohercegovačkih umjetnika i nastavljaju da ruše prepreke te grade porušene mostove.