Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH

Srđan DizdarevićProtekla godina bi se mogla nazvati godinom propuštenih prilika, izjavio je predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH Srđan Dizdarević, predstavljajući Izvještaj o stanju ljudskih prava u BiH u 2008. godini.

Uprkos potrebi da se izvrše brojne reforme, BiH i dalje tapka u mjestu, odgađajući tako izlazak iz duboke krize i propuštajući mogućnost približavanja Evropskoj uniji, kazao je Dizdarević. Prema njegovim riječima, Parlamentarna skupština BiH u prvih devet mjeseci protekle godine usvojila je samo devet zakona u odnosu na 101, koliko ih je planiralo Vijeće ministara, što ilustruje nedostatak političke volje da zemlja krene naprijed i da se približi EU-u.

Ukupnu političku atmosferu u zemlji karakterisalo je oslanjanje na šovinističku retoriku i održavanje vlasti na podgrijavanju straha od drugih, a političari odgovorni za sudbinu zemlje ostali su odani isprobanoj formuli vladanja, dok je njihovo proevropsko opredjeljenje i dalje samo deklarativno.

Dizdarević je istakao da je na polju ljudskih prava BiH učinila veoma malo na usklađivanju svog zakonodavstva i prakse sa važećim međunardonim normama. Također, nastavljaju se gruba kršenja ljudskih prava i sloboda, a evidentno je odsustvo vladavine prava i pravne države. Institucija ombudsmena BiH nije profunkcionisala tokom protekle godine što je dodatno otežalo položaj pojedinaca čija se prava ne poštuju.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu je donio pet presuda u kojima je BiH proglašena krivom za kršenje odredbi Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama, a tom Sudu je stiglo više od 1.000 novih tužbi protiv BiH. Oba podatka mogu da posluže kao ilustracija stanja u zemlji, kazao je Dizdarević.

Helsinški komitet u Izvještaju o stanju ljudskih prava u BiH u 2008. godini pozitivnim ocjenjuje ratifikovanje Evropske socijalne povelje i pristupanje BiH Dekadi Roma. No, naglašeno je da bi bilo i veoma značajno da BiH pristupi Konvenciji o pravima osoba sa invaliditetom i Opcionom protokolu uz Konvenciju o zabrani torture.

Mada je problem pronalaska nestalih i njihove identifikacije i dalje prisutan kao jedna od najbolnijih posljedica rata, u toku prošle godine je učinjen napredak na ovom polju, aktiviranjem Instituta za nestale i ubrzavanjem procesa ekshumacija i identifikacije nestalih lica. Iako je u toku 2008. godine identifikovano 1.000 osoba, a ekshumirano 2.000, i dalje se oko 13.000 osoba smatra nestalim, što ovaj problem čini jednim od ključnih problema na polju ljudskih prava, kazao je Dizdarević.

Kada je riječ o povratku, koji u velikoj mjeri ilustruje stanje ljudskih prava u zemlji i stepen njihovog poštovanja od vlasti, može se ocijeniti da se protekle godine kućama vratio izuzetno mali broj osoba. Preciznije, vratilo ih se 1.496, i to prema podacima UNHCR-a, mada je zvanično zabilježeno 45.000 zahtjeva za povratak, što znači da je oko 140.000 ispoljilo želju za povratkom. Nedostatak političke volje, a zatim i nedostatak sredstava, glavni su uzroci neuspjeha u domenu povratka, kazao je Dizdarević.

U protekloj godini je zabilježena eskalacija napada na zaštitnike ljudskih prava, na medije i novinare. Bilježimo fizičke napade i premlaćivanja aktivista, prijetnje i pokušaje zastrašivanja i ušutkivanja zaštitnika ljudskih prava. Pokušaj organizovanja Queer festivala u Sarajevu izbacio je na površinu krajnje netolerantan i agresivan odnos prema pripadnicima seksualnih manjina. Nasilje nad učesnicima ovog događaja je potaknuto i inspirisano od strane političara i vjerskih službenika koji bi morali biti na strani poštovanja ljudskih prava, rekao je Dizdarević.

Diskriminacija na nacionalnoj, političkoj i spolnoj osnovi, kao i diskriminacija svih ranjivih grupa, je i dalje glavni generator kršenja ljudskih prava u BiH. Ona je ugrađena i u Ustav BiH kao i jedan broj zakona, a odražava se na neke ključne oblasti kao što je zapošljavanje, obrazovanje, pravo na socijalnu zaštitu i penziju.

Stanje u zatvorima ukazuje na pojave lošeg tretmana zatvorenika, posebno onih koji su pod psihijatrijskim nadzorom. Uočena je prenapučenost kazneno-popravnih ustanova, manjak osoblja i nedostatak sredstava za normalno funkcionisanje ovih ustanova.

Tretman stranaca i azilanata u BiH još uvijek odudara od međunarodnih standarda. Činjenica da je u našoj zemlji praktično nemoguće ostvariti pravo na azil ukazuje na to da se prisustvo stranaca sagledava prvenstveno iz ugla sigurnosti, a ne iz ugla ljudskih prava, rekao je Dizdarević.

Dodao je da je vidljivo i odsustvo poštovanja ljudskih prava takozvane treće generacije, prava na zdrav okoliš i održivi razvoj. Ova oblast još uvijek nije dovoljno zakonski regulisana, a prava građana da učestvuju u utvrđivanju politika koje se dotiču okoliša u sjeni su interesa investitora čime se ozbiljno dovodi u pitanje prava građana da utiču na razvoj i na budućnost zemlje. Iz Izvještaja o stanju ljudskih prava u BiH za 2008. godinu vidljivo je da zemlja zaostaje i na ovom polju, te daje potrebno uložiti mnogo napora kako bi se zakonski i u praksi zemlja približila dostignutim standardima u razvijenim demokratskim zemljama.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *