SARAJEVO.co.ba RSS
facebook.com/sarajevo.co.ba
twitter.com/capajebo
Znamenitosti Sarajeva
Sarajevska muzika
Videoteka

Pitanje krivice

19. 03.
2009
16:29h

Momčilo Krajišnik na izricanju presudePravosnažnom presudom Haškog tribunala, Momčilo Krajišnik, čovjek iz najužeg ratnog štaba Radovana Karadžića, osuđen je na 20 godina zatvora.

Sedam godina manje u odnosu na prvobitnu presudu. To je izazvalo razočarenje među svima koji predstavljaju glas njegovih žrtava. Sa pravdom je tako: čak i kad je, kao u ovom slučaju, dostižna, njome niko nije do kraja zadovoljan. Krajišnik je mogao biti osuđen i na doživotnu robiju, ali to ne bi ništa promijenilo. Za neke zločine, naprosto, ne postoji kazna na ovom svijetu.

Ipak, presuda Krajišniku suzila je mentalni prostor u kojem caruju šutnja, poricanje i relativizacija srpskih zločina. Otuda i uznemirenost među preostalim čuvarima Karadžićeve tvorevine s obje strane Drine, jer ne postoji više nikakva valjana odbrana od optužbe za zajednički zločinački poduhvat Beograda i Pala. Srbiju bi to moglo skupo da košta, a najmanji ceh koji joj je ovom, kao i nizom drugih haških presuda fakturisan, jeste razbijanje sna o Republici Srpskoj kao o svesrpskom ratnom plijenu. Nažalost, haška pravda je prožeta jednim nepopravljivim paradoksom: suđeno je i sudi se ratnim zločincima, ali ne i njihovom djelu. Haške presude su dokaz da je Republika Srpska plod strateškog etničkog čišćenja, masovnih likvidacija i genocida. Uprkos tome, ona je u Dejtonu priznata kao političko-pravna tvorevina. Ako Biljana Plavšić, a potom Momčilo Krajišnik sutra izađu iz zatvora, moći će da kažu kako se zločin ipak isplatio.

Ali, da vidimo kakva nam je budućnost? Nje nema bez suo čenja sa istinom o proteklom ratu. Idu li dogaÄ‘aji u tome pravcu? Prije dva dana, u emisiji nazvanoj “Nekad bilo…”, Televizija RS-a otvorila je pitanje srpskih ratnih zločina: zaÅ¡to su počinjeni i da li je do njih moralo doći? Postavljajući ovo pitanje svojim gostima Petru Đokiću i Panteliji Ćurguzu, voditelj emisije je, za svaki slučaj, izveo patetični retorički salto, rekavÅ¡i kako je “nekolicina Srba“ ukaljala čast srpske vojske, “koja je s ponosom poÅ¡la u rat”. Ispoljio je i puno razumijevanje za “težak položaj“ u koji je, načinjući tu temu, doveo svoje goste: “Znam, nije vam lako.” Đokić je lider Socijalističke partije i novi koalicioni partner Milorada Dodika, a Ćurguz predsjednik Udruženja boraca tog entiteta. U emisiji su, valjda prvi put na pomenutoj TV, prikazani fragmenti iz BBC-jevog dokumentarnog filma “Raspad Jugoslavije“, uključujući i užasne scene ubijanja boÅ¡njačkih civila u Bijeljini u maju 1992. godine. Zločin su, kao Å¡to je poznato, izveli zloglasni “tigrovi“ Željka Ražnatovića Arkana.

A zašto su Srbi pokrenuli krvavi točak zločina? I sam ratnik, komandant jedne brigade, Ćurguz kaže da je Srbe “odvela u rat” njihova zakletva da će braniti Jugoslaviju, a kad se država raspala, “stali smo u odbranu srpskog naroda“. On osuđuje srpske zločine, ali ih objašnjava pozivajući se na Jasenovac i neraščišćene račune iz Drugog svjetskog rata. Konkretnu krivicu pripisao je “nekompetentnim lokalnim komandantima“. Za razliku od njih, general Ratko Mladić je valjda bio kompetentan zločinac. Đokić je priznao da vlasti RS-a, nakon prvih zločina, nisu spriječile njihovu eskalaciju, koja je išla sve do genocida. Sve u svemu, ako se zanemare neke problematične nijanse, poput papagajskog ponavljanja sintagme o “građanskom ratu“, Đokić je ispoljio pristojnu, moglo bi se čak reći neočekivanu dozu korektnosti, što mu neće donijeti simpatije srpskih nacionalista.

MeÄ‘utim, uprkos naizgled dobrim pokuÅ¡ajima, pitanje srpske krivice za ratne zločine nije u pomenutoj emisiji dobilo adekvatan odgovor. ZaobiÄ‘eno je ključno mjesto u njenom rasvjetljavanju, a to je činjenica da su ti zločini bili plod zločinačkog projekta “velike Srbije“. Da nisu bili planirani, zločini takvih razmjera i takve brutalnosti ne bi se ni dogodili. Uostalom, opÅ¡te je poznato da je genocid nad nesrpskim stanovniÅ¡tvom praktično najavljen na zasjedanju Narodne skupÅ¡tine RS-a, održanom 12. maja 1992. u Banjoj Luci. Taj dogaÄ‘aj nije u emisiji pomenut, kao Å¡to nisu pomenuta ni imena Slobodana MiloÅ¡evića, Radovana Karadžića, generala Ratka Mladića… Pa ni istog tog Momčila KrajiÅ¡nika, moćnog čovjeka iste zločinačke organizacije.

Niko ne želi da se suoči sa vlastitim zlom. Srpski slučaj je tu, iz mnogo razloga, najkomplikovaniji. A stvar je, reklo bi se, tako jednostavna: govoriti istinu i samo istinu.

piše: Gojko Berić

Share

Dodajte svoj komentar »

« nazad
Vezane teme: , , , ,


Šta vi mislite?»

Budite prvi koji će komentarisati.

RSS feed za komentare ove objave.


Mišljenja čitalaca

Napomena: Ukoliko želite svoju sliku kraj komentara kliknite OVDJE i registrujte svoj gravatar.

ČITAJTE » Isak Samokovlija » Kiko Sarajlić » Dario Džamonja » Zuko Džumhur

Njeno veličanstvo – Baklava
Njeno veličanstvo – Baklava
Baklava je kolač orijentalnog porijekla koji se pravi od vučenog tijesta (jufka)...
Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
Raspored fudbalske Premijer lige BiH: sezona 2017/2018
U žrijebu za odigravanje sezone 2017/18, fudbalske Premijer ligu Bosne i Hercegovine...


 Još Sarajevskih novosti » 
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Gost drugog Bookstana: Hanif Kureishi
Internacionalni festival književnosti Bookstan s ponosom najavljuje dolazak Hanifa...
Umjetnost, politika i ostale priče Ive Simčić u Zvonu
Umjetnost, politika i ostale priče Ive Simčić u Zvonu
Udruženje za afirmaciju kulture i umjetnosti Zvono organizuje na izložbu umjetnice...


 Još Susreta i zbivanja » 
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Abdulah Skaka: Uloga gradonačelnika u boljem kvalitetu života građana
Novoizabrani gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka govori o planovima i projektima...
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
Petnaest godina sarajevske Disco Gripe
U svojoj petnaestoj godini izvođenja, prva ovogodišnja DISCO GRIPA će biti održana...


 Još Sarajevskih razgovora » 
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Kino Arena: Bivša kraljica sarajevskih kina
Početkom šezdesetih godina u Sarajevu je bilo desetak kina i sva su bila smještena...
Zoka Ćatić: Sarajevska poema
Zoka Ćatić: Sarajevska poema
Na svoj uvijek poseban i originalan način Zoka Ćatić, glavni i odgovorni urednik...


 Još video sadrzaja » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
Sarajevo u nedjelju s Radnikom u večernjem terminu
U nedjelju, 2. aprila 2017. godine će Fudbalski klub Sarajevo sa bijeljinskim Radnikom...


 Još iz sportskog almanaha » 
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Sjećanje: Vinko Šamarlić
Vinko je poginuo 9. juna 1992. godine u odbrani Sarajeva. Iako je poginuo u prvim...
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sjećanje: Esad Arnautalić
Sinoć je u Sarajevu nakon 77. godina života preminuo jedan od naznačajnijih muzičara,...


 Još uspomena i sjećanja » 

FELJTONI
» Dnevnik s Pala
» Od Grbavice do Koševa
» Čovjek s mjesecom u pjesmama

NE PROPUSTITE!