Sat na Sahat kuli ponoć pokazuje tačno u momentu zalaska sunca u Sarajevu
Sahat kula je sagrađena je u 17. stoljeću. Važi za jednu od najviših i najljepših u Bosni i Hercegovini. Nakon požara 1697. godine, kada je u naletu Eugena Savojskog spaljena, Sahat kula je obnovljena 1762. godine.
Sahat Kulu je naložio napraviti Gazi Husrev-beg, najveći sarajevski i jedan od najvećih bosanskih vakifa iz turskog doba. Prvi pisani trag o Sahat kuli datira iz 17. vijeka.
Kula ima 76 drvenih stepenika, koji su poredani u kvadratnom nizu. Stepenicima se jednom sedmično penje muvekit kako bi podesio tačno vrijeme. Sat se mora podešavati jer pokazuje vrijeme “a la turca” (lunarni sat). Jedini je sat na svijetu koji pokazuje vrijeme po lunarnom kalendaru.
Na kuli je sat marke “Gillete & Bland Croydon”, izrađen u Londonu, 1873. godine. U Sarajevo su ga donijela dva sarajevska trgovca 1874. godine. Stari turski sat, koji je do tada pokazivao vrijeme na kuli, dotrajao je i bilo ga je nemoguće popraviti. Sat je popravljen 1967. godine, a kazaljke i brojevi na sva četiri brojčanika su pozlaćeni. Stari sat je odnesen u Vratničku džamiju.
Kada, tokom Ramazana sat na kuli otkuca dvadeset i četiri puta to znači da je vrijeme iftaru. Nakon prvog otkucaja na Begovoj džamiji se pale kandilji, zatim sa Bijele tabije tradicionalno zapuca top (danas svjetleća raketa), što označava kraj posta tog dana.
U dvorištu Begove džamije nekad je postojala muvekithana, u kojoj se na osnovu preciznih mjerenja i posude s vodom određivalo tačno vrijeme namaza.