Radnici KJKP ‘Park’ su ove sedmice na području novosarajevske Mjesne zajednice ‘Dolac’, u Paromlinskoj ulici posadili 18 stabala divlje trešnje
Sadnja divlje trešnje u Paromlinskoj
Divlja trešnja (Prunus avium) je listopadna vrsta drveća iz porodice Rosaceae, na koju najčešće nailazimo u Evropi i zapadnoj Aziji. Stablo trešnje naraste i do 20 metara visine, promjera do 70 centimetara. Kora je sivo-crvenkaste boje, sjajna, glatka, ljušti se u obliku koncentričnih krugova. Pri dnu debla stvara se tamni lub, koji se uzdužno raspucava. Izbojci su s jedne strane sivkasti, dok su s druge strane smeđkasti. Pupovi su jajoliko čunjasti, na vrhu ušiljeni, obavijeni većim brojem smeđkastih ljuskica, čiji su rubovi sivkasti. Smješteni su naizmjenično i često nagomilani.
Listovi divlje su eliptični do obrnuto jajoliki, na vrhu ušiljeni, a na bazi suženi, rubovi su napiljeni. Listovi su dugi do 12 centimetara, s donje strane posuti rijetkim bijelim dlačicama. Na prijelazu od plojke do peteljke lista vide se dvije crvenkaste žlijezde. Prije otpadanja listovi pocrvene. Cvjetovi rastu prije listanja, na prošlogodišnjim izbojcima. Bijele su boje, rastu gusto nagomilani, vise na dugim stapkama, a cvat je u obliku gronje.
Plod trešnje je jestiva tamnocrvena koštunica s debelim, mesnatim i sočnim usplođem. Vrlo je zdravo voće. Plod je sitniji i nešto kiseliji u odnosu na domaću trešnju, ali vrlo profinjenog okusa. Jede se svježa, pogodna ja za pripremu džema, kompota… U 100 grama ploda ima 60 kalorija. Sadrži 80 posto vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotena, bogata je kalijem. Ljekovita svojstva ploda (bez koštice): u svježem stanju otklanja fizičku i umnu iscrpljenost, brzo djeluje kod neraspoloženja.