U subotu, 19. marta 2016. godine od 18 sati će, u sarajevskoj galeriji ´Roman Petrović´, biti otvorena samostalna izložba slika RAZGLEDNICE S MARSA – ISKUSTVO ENFORMELA U SLIKANJU KOSMIČKIH PEJZAŽA, kojom umjetnica Zehrina Karić predstavlja ciklus od petnaest slika velikog, kružnog formata, realizovanih u kombinovanoj tehnici.
Historičarka umjetnosti Andrea Mekić o Razglednicama s Marsa je napisala: ´Krećući se u pogledu tehnike i stila u domenu enformela, umjetničkog pravca kojeg karakteriše grub tretman površine, primjena neslikarskih materijala i postupaka, te udaljavanje od tradicionalno shvaćene ideje forme, svojim ciklusom radova velikog formata Zehrina Karić uvlači posmatrača u uređeno-neuređeni svijet nebeskih tijela. Harmonija kosmosa preinačena je u petnaest harmoničnih pejzaža. Beskrajna i neistražena prostranstva – puste doline, pješčane dine i stjenovite uzvisine planete Mars – postala su nam na jedan specifičan način dostupna. Kombinujući slikarske boje sa pijeskom i papirnom pulpom, Zehrina je postigla visoku materijalnost svojih likovnih predstava Marsa. Doslovnim nagomilavanjem različitih materijala, formirana je reljefna površina koja istupa u prostor, ne zadržavajući se u dvodimenzionalnosti slike. Umjetnica nam dočarava prostornu dimenziju Crvenog planeta i odabirom kružnog formata, a pogotovo snažnim i upečatljivim tretmanom površine: svaka brazda i svako ispupčenje pozicionirani su tako da skupa učestvuju u kreiranju specifične topografije Marsa.
U zavisnosti od toga na koji način pristupamo slici, Zehrinini pejzaži su, koliko god to zvučalo paradoksalno, istovremeno i apstrakcije i realistične predstave. Naime, posmatrajući sliku kao strukturu, uočit ćemo da njeni sastavni dijelovi, sami za sebe, nisu nosioci smisla već formalni elementi koji učestvuju u konstrukciji slike. Široki potezi, razbijanje prepoznatljivog motiva i napuštanje čvrste forme – karakteristike su poetike enformela i ubrzane kretnje na putanji ka potpunoj apstrakciji. Ipak, barem asocijativnim putem, diskretno sugerisan kroz navedene elemente i pogotovo kroz kružni format, motiv – planet jasno nam se ukazuje pred očima. Udaljimo li se od slike, iluzija je potpuna, a prikaz Marsa, rekli bismo, realističan koliko i posmatranje kroz teleskop. Zanimljivo, što se više približavamo površini rada, pred očima nam življe trepere nanosi materijala i žustrije se odvijaju morfološke transformacije iz jarkocrvenih planetarnih arterija u sjenovite kotline.
Osim što slike imaju unutarnju autonomiju, one su i međusobno povezane. Sagledavajući slike kao jedinstven ciklus, navedeni smo na zaključak da one zapravo oličavaju različite faze iz dugog putovanja četvrtog planeta njegovom orbitom. Osjećamo katkad vedrinu, a katkad tjeskobu, čini nam se da vidimo smjenu dana i noći, godišnja doba. Iako je kolorit sveden na nekoliko tonova i njihove nijanse, boje su veoma deskriptivne a prizori sugestivni. Harmonično ukomponovani tonovi se međusobno prožimaju, izmjenjuju i stvaraju chiaroscuro koji dočarava atmosferu Crvenog planeta. Vještim balansiranjem valera upotrijebljenih boja, posebno dominantne crvene, kao i gustim nanosima pijeska i pulpe koja na momente djeluje kao draperija, formirani su različiti marsovski ambijenti i tipovi krajolika. Zehrina Karić odabrani motiv predstavlja uvjerljivo, te gotovo stičemo dojam da je iz prve ruke doživjela ono što prikazuje, što dovoljno govori o onoj moći imaginacije koja se pripisuje samo duši umjetnika – posrednika između vječnog svijeta ideja i stvarnog svijeta u kome mi kao posmatrači živimo. Razglednice sa Marsa nude nam, u stvarnosti još uvijek nedostižno, mistično iskustvo susjedne nam planete, jedno nadrealno iskustvo poniranja u tajne kosmosa i pretvaranja nepoznatog u poznato, dalekog u blisko.
Izložba će za posjetioce biti otvorena do 25. marta 2016. godine.
Zehrina Karić rođena je 1990. godine u Tuzli. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 2012. godine, a 2014. godine je završila i master studij. Od 2013. godine je član Udruženja likovnih umjetnika Tuzlanskog kantona, članom ULUBiH-a postaje 2016. godine.