Kategorije
Sarajevski razgovori

U Sarajevu se dnevno troše 2 kg heroina

Neki MUP-ovi su zatrpani zaplijenjenim narkoticima jer ništa još od 2002. nije uništeno, zato što Vijeće ministara nikada nije formiralo komisiju koja bi izradila pravilnik za uništenje droge

Džemal Murga
Džemal Murga
Džemal Murga, penzionisani inspektor Odjela za borbu protiv narkomanije MUP-a KS-a i član multidisciplinarnog tima Vlade KS-a za prevenciju bolesti ovisnosti, u razgovoru za naš list ukazuje na propuste policije te se osvrće na strategiju borbe protiv narkomanije, koja je samo mrtvo slovo na papiru.

Šta karakteriše narko-scenu u BiH i Sarajevu?

– Prvo, sve je lakše doći do droge. Dalje, dobna granica konzumenata je sve niža i drogu, čiji je asortiman sve širi, uzimaju sve mlađe i mlađe osobe. Povećan je broj konzumenata droge na estradi, u sportu… Sve više je konzumenata kokaina čija je cijena od 150 – 200 KM po gramu. Zato se i kaže da je to droga bogatih. Siromašniji uzimaju heroin, koji je izmiksan, što je ponekad i dobro za ovisnike da se ne bi predozirali. Na ulici se pojavljuju i hašiš, ekstazi, a ima i dosta spida i modifikovane marihuane – skanka. Dalje, nerijetko se zloupotrebljavaju medicinske droge morfin, kodein… U posljednje vrijeme porasla je potražnja za lijekovima apaurinom i leksilijumom kao i za analgetikom trodonom, odnosno tramadolom, koji je u Srbiji je na listi droga, a kod nas ne. Ove lijekove, posebno trodon, uzimaju i ovisnici da im bude bolje kada zapadnu u krizu. Interesantno da na listi opojnih droga, koja je donesena 2003. nema artana, na kojima su bili neki umjetnici i muzičari prije rata. U Sarajevu se najviše konzumira marihuana, zatim heroin. Evidentirano je oko 1.250 ovisnika. Ali, to nije pravi broj. Pravi broj se dobije se kada se ova cifra pomnoži sa određenim brojem. U literaturi se spominje broj sedam, ali hajdemo ići ispod te brojke, pa 1.250 pomnožimo sa četiri da bi dobili tamnu brojku ovisnika. Dobili bi oko 5.000 ovisnika. Međutim, mislim da u Sarajevu nema više od 3.000 intravenoznih ovisnika. Taj broj pomnožimo sa 50 KM, koliko oni dnevno daju za drogu, dobićemo rezultat da dileri u Sarajevu godišnje zarade i do 60.000.000 KM.

Kako ocjenjujete rad policije u borbi protiv narkodilera?

– Paradoksalno je da policija organizuje konferenciju za štampu zbog, recimo, zaplijene sedam kg marihuane. To je klasično obmanjivanje javnosti, jer sedam kg trave je beznačajna količina u odnosu na takozvane teške droge koje se dnevno nalaze na ulici. Mislim na heroin, kokain, ekstazi, spid. Nema kvalitetnih zapljena upravo ovih droga. U tom kontekstu treba imati u vidu da u Sarajevu ima 2.500 do 3.000 intravenoznih ovisnika. Oni dnevno troše najmanje po pola grama heroina. Dakle, dnevno se u Sarajevu potroši kilogram do dva heroina, a godišnje oko 700 kg. Dalje, samo posjedovanje droge je krivično djelo, tako da 2.500 ovisnika dnevno počini najmanje 2.500 krivičnih dijela time što posjeduju drogu. Da bi ovisnici nabavili drogu oni nerijetko provale u vozilo i, recimo, ukradu kasetofon, koji prodaju za 20 KM da kupe šut heroina. Tako se broj krivičnih dijela koji ovisnici počine tokom jednog dana u Sarajevu uveliko poveća. To je propust policije. Njen zadatak je smanjiti ponudu droge u gradu. Policija se bavi s travom, a vozovi narkokriminala prolaze.

Da li BiH ima strategiju borbe protiv narkomanije i da li se ona primijenjuje?

– Napravljen je program na nivou BiH, međutim, nije zaživio tim koji će provoditi taj program, zbog opstrukcija. Nema smisla da govorim o imenima, nisam političar, ali zapelo je. Vijeće ministara treba formirati komisiju koja bi trebala napraviti pravilnik za uništenje droge i lijekova. Zato u praksi MUP ne može uništiti zalihe zaplijenjenih droga, nakon pravosnažnosti presuda. Zato su neka ministarstva pretrpana drogama koje će vremenom i kalirati, jer to godinama stoji. Od 2002. nije se ništa uništilo. Po ZKP-u Tužilaštvo bi trebalo da čuva drogu kao predmet krivičnog djela, međutim, tužilaštva su ovlastila MUP koji je zaplijenio drogu, da je drži.

Dragan Pavlović, oslobođenje

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *