Bentbaša se nalazi na samom ulazu u Sarajevo iz pravca Pala. U vrijeme nastanka grada na Bentbaši su bili smješteni Isa-begovi mlinovi i menzilhane (gostionice).
Bentbaša (Sarajevo, 7. juli 2015, foto: Nermin Cengic)
Rijeku je na Bentbaši nekada premošćivala ćuprija od jarećih mijehova, koju je naručio Omer-paša Latas. Potom, 1793. godine, izgrađen je drveni most, koji je služio za vađenje drvenih balvana, koji su spuštani u Paljansku Miljacku i rijekom transportovani do grada. Tomrukčije – trgovci drvetom – vadili su ih iz vode na Bentbaši i prodavali.
Most na Bentbaši (Sarajevo, 7. juli 2015, foto: Nermin Cengic)
Po dolasku Austro-Ugarske Bentbaša dobija nešto urbaniji izgled, a 1884. godine je tu izgrađeno kupalište. Gradnjom auto-ceste prema Kozijoj ćupriji, probijen je današnji tunel i izgrađena Narodna banja, koja je otvorena 20. jula 1902. godine.
Bentbaša (Sarajevo, 7. juli 2015, foto: Nermin Cengic)
Opjevana u mnogim pjesmama i sevdalinkama, Bentbaša je nekad imala razvijen društveni život. Nekada se tu, u Hadži-Šabanovoj kahvi, na dva nivoa s terasom na stubovima iznad vode, uz ples Jermenki i dibek (tucanje kafe) znalo se ostajati do zore.
Sa naseljima Toplik na lijevoj i Brodac na desnoj obali Miljacke, preko Bentbaše se ulazilo u grad. Danas je ovdje smješten gradski bazen, koji nije u funkciji i čuvena brana, koju se povremeno podiže i spušta kako bi se pročistilo korito rijeke Miljacke i poboljšao kvalitet vode u rijeci.
Još jedna namjena brane a Bentbaši je uspostavljanje prihvatljivog protoka vode, odnosno biološkog minimuma, koji je ugrožen u vrijeme suša, kao i regulacija protoka vode, odnosno spriječavanje velikog protoka vode i izlijevanja Miljacke u kišnim i sniježnim periodima.
Babića Bašča (Sarajevo, 7. juli 2015, foto: Nermin Cengic)
Na brežuljku s druge strane rijeke, na malom brdašcu se nalazila kafana Babića bašča i jedno od prvih dječijih igrališta u Sarajevu.