Kategorije
Susreti i zbivanja

Elizabeta Bam u Narodnom pozorištu

U utorak, 12. aprila 2016. godine na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo od 19:30 sati će biti izvedena komedija ELIZABETA BAM u adaptaciji i režiji Aleša Kurta.

Vedrana Seksan u predstavi Elizabeta Bam (Narodno pozorište)
Vedrana Seksan u predstavi Elizabeta Bam (Narodno pozorište)

Premijerno izvođenje predstave, u kojoj igraju: Darja Badnjević, Aldin Omerović, Vedran Đekić, Mediha Musliović, Kemal Čebo, Vedrana Seksan, Leo Šarić, Elma Juković i Merima Lepić, izazvalo je oduševljenje publike i teatarskih znalaca. Senzacionalnu scenografiju potpisuje vrsni Osman Arslanagić, potpis na kostime stavila je Neira Sinanbašić.




Daniil Harms živio je od 1905. do 1942. godine. Bio je satiričar rane sovjetske ere, koristio je nadrealistički i apsurdni stil. Rođen je kao Danil Ivanovič Juvačov, a pseudonim Harms je smislio u srednjoj školi. Koristio je i pseudonime Horms, Čarms i Šardam. Harms nije stekao veliku slavu i većina njegovih djela je izdata u tajnosti. Osuđen je zbog antisovjetskog djelovanja i proveo je godinu dana u zatvoru u Kursku. Tokom okupacije Lenjingrada 1941. godine uhapšen je po drugi put zbog iskazivanja defetizma. Umro je od gladi u zatvoru 2. februara 1942. godine.

Merima Lepić u predstavi Elizabeta Bam (Narodno pozorište)
Merima Lepić u predstavi Elizabeta Bam (Narodno pozorište)

Ignoriran i šikaniran od vlasti, životareći od pomoći rodbine i objavljivanja dječijih pjesmica, ovaj je genijalni marginalac u svojim bilješkama ostavio pravo blago čudnovatih priča i pomaknutih razmišljanja. Apsurd, groteska i paradoks karakteriziraju njegove sjajne minijature kojima je izražavao svoj odmak od sumornog staljinističkog i malograđanskog okruženja. Baš takav je i sam tekst „Elizabeta Bam“, koji je pri adaptaciji Aleša Kurta postao još začudniji i neobičniji.




Obično prilikom iščitavanja nekog teksta tražimo podtekst, ili „čitamo između redova“, da bismo ga bolje razumjeli, međutim pri iščitavanju ovog teksta moramo zapravo tražiti tekst i osnovnu bit radnje, buduću da je ono što je napisano i vidljivo zapravo podtekst. Na prvo čitanje shvatiti ćemo da radnje u samom djelu nisu kauzalne, te da je pažnja jednaka pažnji koju ima dijete. Skače se iz začudnog događaja, u još začudniji, te se na taj način gradi svojevrsna poetika, svojstvena Harmsu.

Elizabeta Bam (Narodno pozorište)
Elizabeta Bam (Narodno pozorište)

Sve navedeno je zadržano i vidljivo i u samoj predstavi. Najkraće rečeno, predstavu možemo usporediti sa „Alisom u zemlji čudesa“. Elizabeta se suočava sa svijetom odraslih, na prekretnici je svog života. Postaje odgovorna za svoje postupke i suočava se sa sistemom koji tu vlada, ali kroz prizmu dječijeg razmišljanja, koncentracije i zaigranosti.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *