Za jedne on je heroj, a drugima je zločinac, a možda negdje na pola puta, njegova duša luta.
Sarajevo, Sarajevo, zamislite Sarajevo. ‘Ustaj sine, majka zove, doručak na stolu čeka.’ Iz principa srce bije, niti mu se jede, niti mu se pije. Gavrilo, Gavrilo, srce uzavrelo!
Tog jutra, rano je ustao, ustvari, nije ni spavao. I onda je krenulo, i svijet se skupio. I on je krenuo, i u njemu se sve skupilo. Na put bez povratka, on je krenuo. I svi smo krenuli, na put bez povratka, još i danas hodimo njime. Još i danas hodimo njime! Gavrilo, Gavrilo srce uzavrelo!
Jer kad se u Bosni plus i minus izjednači, i kad se um pomrači, i niko nikom ništa ne znači. Za jedne on je heroj, a drugima je zločinac, a možda negdje na pola puta, njegova duša luta. Gavrilo, Gavrilo, srce uzavrelo!
U svakom slučaju, njegovo srce je ranjivo. U svakom slučaju, srce uzavrelo!
Tekst i muzika: Mario Knezović
Aranžman: Zoster
video: Nermin Čengić