Narodno pozorište: Zmaj od Bosne

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo, u subotu, 21. januara 2017. godine od 19:30 sati, za sve ljubitelje operne umjetnosti, će biti izvedena dugo očekivana opera kompozitora Asima Horozića ZMAJ OD BOSNE, u režiji Ozrena Prohića, prema libretu Nijaza Alispahića.

Zmaj od Bosne, Narodno pozorište Sarajevo

Tridesete godine XIX stoljeća. U bosanskom gradiću Gradačcu stoluje mladi i moćni kapetan Husein-beg Gradaščević. Vrijeme skidanja neposlušnih bosanskih glava je prošlo, ali uznemirenost i nezadovoljstva još traju. Turska carevina je oslabila, i jedna od njenih europskih provincija (Bosna) u žiži je interesa velikih sila. Sultan Mahmud II i Visoka Porta čine sve da očuvaju nekadašnju moć Carevine uvodeći radikalne reforme, koje ne zaobilaze ni Bosnu, “sultanovo najdraže hise”. U Bosni i nadalje tinja buktinja pobune, i u ovoj historijskoj burnoj sekvenci prerasta u pokret širokih razmjera na čijem je čelu najmlađi i najmoćniji kapetan Husein-beg Gradaščević.

Počinju otvoreni sukobi bosanske vojske s Osmanlijama, i kruna tih sukoba je veličanstvena pobjeda Bosanaca na Kosovu polju, nakon čega se Husein-kapetan s vojskom vraća u Bosnu. Gradaščević se proglašava vezirom na Bosni, iz rodnog Gradačca prelazi u vezirski grad Travnik, gdje započinje svoje vladanje slobodnom i autonomnom zemljom Bosnom. Sultan Mahmud II ne miri se sa porazom i razvojem događaja u Bosni. Priprema se za novi vojni pohod i zadužuje revnosnog Rešid-pašu da smiri i urazumi pobunjene Bosance, uvede red u Bosni, i sprovede pobunjene vođe na čelu sa Husein-kapetanom kao sužnjeve u Stambol. Istovremeno šalje Osman-pašu Gradaščevića, starijeg Huseinovog brata, u mirovnu misiju, koja doživljava potpuni neuspjeh. Uzaludno je bilo i preklinjanje Huseinove majke Meleć-hanume da urazumi sina i nagovori ga na pokornost sultanu. Ni hercegovački ajani i kapetani nisu više uz Husein-bega, i na Sarajevskom polju gdje se odigrava presudna bitka, i oni mu otkazuju poslušnost i bore se na strani Osmanlija. Vojska Husein-kapetanova doživljava potpuni poraz. Sa užim krugom istomišljenika i članova porodice Husein-beg skloni se u rodnom Gradačcu, a zatim prebjegne preko Save u Osijek, na područje Austrougarske monarhije.

Husein-beg provodi teške dane izgnanstva u Osijeku. Preko prijatelja fra Ilije Starčevića uzaludno pokušava da ga primi Meternih ili car Franc u audijenciju, kako bi se razrješila sudbina i Husein-begova i sudbina njegovih prijatelja. Napokon stiže Herr Apel, ađutant generala Radoševića, i donosi pismenu odluku Ratnog savjeta u Beču kojom se naređuje ekstradicija Husein-bega i njegovih prijatelja u Beograd, a zatim u Stambol, gdje će Sultan i Visoka porta razrješiti dalji status zatočenih bosanskih pobunjenika. Husein-kapetan je morao ispoštovati ovu za njega ponižavajuću odluku.

Nakon dolaska u Tursku zatočenici su smješteni u tvrđavu Trapezunt na obali Crnog mora. Opet traju teški dani zatočeništva i neizvjestnosti. Napokon dolazi sultanov izaslanik i saopštava Husein-begu da će ga konačno primiti u audijenciju osobno sultan Mahmud II. Sultan pokušava da urazumi Gradaščevića, nudi mu oslobađanje prijatelja, nudi mu visoka odličja i lagodan život, samo da se odrekne Bosne i borbe za njenu autonomiju. Husein-beg odbija sve sultanove laskave ponude, nanovo biva vraćen u podrume Trapezunta, u kojima ubrzo skončava svoj mladi život.